Nije tajna kako Kina i Amerika odskaču od ostatka svijeta kada su u pitanju razvoj i inovacije, a kako u toj globalnoj utrci za konkurentnost stoji Hrvatska govorilo se na konferenciji Hrvatske gospodarske komore ‘Vrijeme je za industriju’ u utorak.

HGK je provela istraživanje o produktivnosti, tehnološkoj opremljenosti i digitalnoj zrelosti domaće industrije, uz fokus na metaloprerađivački, električni i elektronički sektor, a rezultate je iznio Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.

Uloga Europe se srozava

“Ovo je naša treća konferencija, a krenuli smo zato da vidimo što je potrebno našoj industriji da bude konkurenta i otporna. Prošle godine pričalo se o produktivnosti jer vidjelo se da zaostajemo. Sada smo išli konkretno vidjeti koji su uzroci zašto je tome tako. Obavili smo 20 dubinskih intervjua s velikim i srednjim poduzećima i utvrdili ključne razloge. Prije svega, Hrvatska proizvodi u malim serijama, tu je i nedostatak kvalitetne i obrazovane radne snage, zatim slaba digitalizacija te niska razina automatizacije. To su ključne prepreke rastu produktivnosti pa sada pokušavamo vidjeti koja su konkretna rješenja, kako krenuti u transformaciju.”

Mnogi digitalizaciju ističu kao vrlo važnu, a o njoj je nešto više rekao Marijan Lorencin, izvršni direktor AITAC-a. “Digitalizacija nije stvar izbora, nego je prednost, pogotovo kada gledamo budućnost. Ono što mi vidimo je da hrvatska industrija još uvijek nije dovoljno digitalizirana, poduzeća moraju uvrstiti digitalizaciju u svoj program i strateške planove. Digitalizacija je alat, a ključni su ljudi, procesi i spremnost na promjenu.” Kada je riječ o Europi i tome što je sljedeće, predavanje je održao dopisnik Financial Timesa iz Bruxellesa Andy Bounds. On je upozorio da se uloga Europe u globalnoj ekonomiji srozava dok Kina raste. Dodaje da ta država kontrolira i mrežu važnih minerala te se nastoji ne oslanjati na Zapad.

Niska produktivnost

Kada je riječ o najvećim rizicima za EU industriju, dodao je da je to velika energetska kriza, a sljedeći važan korak na tržištu je “diversifikacija razmjene dobara i bolja tranzicija.” Vratimo li se na pitanje zašto je hrvatska industrija pod pritiskom i kako tome odoljeti, na to je odgovorio jedan od panelista, predsjednik Uprave Đuro Đakovića Marko Ćosić.

“Nije samo hrvatska industrija pod pritiskom, tako je i u Europi, a sve je počelo s rastom cijena energenata. Europa je pod pritiskom industrije Kine, a vidimo i da se svijet dijeli, dolaze fragmentirane globalizacije u kojim se velika važnost ponovno vraća na lokalnu proizvodnju. Tu vidimo i priliku, lokalno dobiva značaj i to će biti jedini način da se odupremo konkurenciji velikih globalnih sila.” O svemu je govorio i ekonomski analitičar Velimir Šonje. On se ponovno vratio na pitanje produktivnosti.

“Hrvatska ima diversificirani industrijski sektor i s nekih 17 posto udjela zaposlenih u industriji ta grana čini značajan dio hrvatskog gospodarstva. Problem postoji u činjenici da je produktivnost izrazio niska, ali ta generalna ocjena ne vrijedi za sve. Imamo grane i poduzeća koja su uhvatila svoje niše, koja se tehnološki razvijaju i nalaze se u proizvodnjama veće dodatne vrijednosti. Osim onoga što je vezano za energetiku, tu je industrija električne opreme, pića, nemetalnih minerala, građevinskih materijala, oni su u zoni od 60 tisuća eura po zaposlenom pa nadalje, što je i u europskim okvirima značajno.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Po pokazateljima inovativnosti i digitalizacije, hrvatska industrija zaostaje za svojim europskim orijentirima. U naredim godinama moramo raditi na poticanju inovacija i digitalizacije jer to će biti ključno da se hrvatska industrija transformira. Za to je potrebna dobra poslovna klima, agilan menadžment i kapital.” Šonje je i napomenuo kako su ključni čimbenici rasta produktivnosti obrazovanje, inovacijska aktivnost u poduzećima, digitalizacija te povezanost poduzeća sa znanjem u tržišnom okružju.