Debata jesu li banke nedovoljno spremne na kreditiranje ili pak nema dovoljno dobrih projekata traje godinama. Argumenti da tvrtke ne mogu do kredita, a bez kojih nema ni rasta, širom su otvorili vrata za razne subvencije i potpore HBOR-a, Ministarstva poduzetništva i drugih, koje se mjere u milijardama, a da ne postoji nikakva procjena učinkovitosti.

Analiza tržišta kredita, provedena na više od 3500 tvrtki iz sektora graditeljstva, industrije i usluga, pak, pokazuje da su se veliki suočili s dodatnim financijskim ograničenjima početkom krize 2009., no uvjeti kreditiranja su im normalizirani već 2010. Male je udar dohvatio pola godine kasnije i trajao puno dulje, no i njima se u međuvremenu dostupnost financiranja normaliziralo. "Dodatna financijska ograničenja slabe ili nestaju od 2013.", istaknuo je Velimir Šonje u analizi za Hrvatsku udrugu banaka, potvrdivši time ranije istraživanje, no sada na većem uzorku i u duljem razdoblju.

Istraživanje otkriva i da je izostao pozitivan učinak od predstečajnih nagodbi. Za to mogu postojati tri razloga; ili procesi nisu dovršeni, ili predstečajevi pomažu, ali samo djelomično, ili su u potpunosti neučinkoviti, napominje Šonje. Iako postoje opasnosti pojave ograničenja za rastuće tvrtke, njih kompenzira veličina, kapitalizacija, dobit i orijentacija tvrtke za izvoz te poslovanje izvan sektora graditeljstva.

Stoga preporučuje mjere za poticanje rasta, kapitalna jačanja i fokus na izvoz kako bi se otklonile moguće financijske prepreke tim poduzećima. Da bi se smanjila dodatna financijska ograničenja, koja se svode uglavnom na visoke cijene kapitala, potrebna je stabilnost i snižavanje pasivnih kamata. I konačno, kad su upitno učinkovite predstečajne nagodbe u pitanju, nužni će biti dodatni napori za rješavanje problema nesloventnosti domaćeg gospodarstva.