Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju treba pristupiti vrlo oprezno i nadati se da će neke stavke tijekom javne rasprave biti izmijenjene, izjavio je danas u Rovinju direktor Arhivanalitike Velimir Šonje.

"Ovom prijedlogu zakona treba pristupiti vrlo oprezno te se nadam da će u ovom razdoblju javne rasprave doći do nekih izmjena u skladu s mišljenjima struke i banaka. Tek tako ćemo zapravo dugoročno donijeti jedan zakon koji je ipak održiviji od prvog prijedloga", kazao je Šonje na upite novinara kako komentira prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Šonje je izrazoi nadu da će neke stavke u predloženom zakonu biti izmijenjene, jer smo se, kaže, njime vratili na prijedlog o limitiranju prekoračenja po tekućim računima na jednu plaću.

Smatra i kako limitiranja kamatne stope na preniskoj razini može značiti i to da kredita u konačnici neće biti.

Šonje je danas u Rovinju sudjelovao na susretu guvernera središnjih banaka regije, a govorio je o pitanju deficita instrumenta monetarne politike i prebacivanju odgovornosti, istaknuvši uz ostalo i kako su u krizi velike središnje banke provele kvantitativno popuštanje, nakon što su shvatile da spuštanje kamatnih stopa nema učinka.

Prema konkretnim ekonomskim pokazateljima, Šonje smatra kako je Hrvatska najveći gubitnik ove krize, dok je Makedonija jedina u regiji izišla kao pobjednik te je na Doing business listi skočila za desetak mjesta.

Ističe i kako su Hrvatska i Slovenija u kontrakciji, imaju odlijeve kapitala, dok ostale zemlje regije imaju priljev.

"Model rasta je ostao isti, što bolje odgovara manjim zemljama jugoistočne Europe. Inflacija je svuda niska, osim u Srbiji, gdje se eksperimentiralo s tečajem", ističe Šonje.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Susret guvernera u Rovinju, kojeg su organizirali poslovni tjednik Lider i Business Info Group, okupio je guvernere središnjih banaka Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.

Na skupu, na kojem se raspravljalo o mjerama u borbi protiv globalne krize te odnosima na relaciji poslovne banke-središnje banke, uz ostalo je istaknuto kako je tek u proteklih pet godina, zbog teške ekonomske krize, centralno-bankarska struka dobila afirmaciju koju je i zaslužila nakon godina neopravdanih akademskih kritika.