Socijalna skrb bila je u 2014. najvažnija stavka u javnoj potrošnji na razini Europske unije, a najvažnije mjesto pripalo joj je i u Hrvatskoj, pokazuju u utorak objavljeni podaci europskog statističkog ureda. Socijalna skrb imala je najveći udio u javnoj potrošnji mjereno udjelom u BDP-u u svim zemljama EU osim na Cipru gdje su zbog dokapitalizacije banaka prednjačile "opće javne usluge".

Najviše je promatrano udjelom u BDP-u u 2014. za socijalnu skrb izdvajala Finska, 25,4 posto. Slijedi Francuska s 24,8 posto, te Danska s 24,5 posto. Više od petine BDP-a otpadalo je na socijalnu skrbi i u Austriji, Italiji, Švedskoj, Grčkoj i Slovačkoj.

U Hrvatskoj je prema procjenama Eurostata potrošnja na socijalnu skrb promatrana udjelom u BDP-u u 2014. iznosila 15,7 posto. U Hrvatskoj je potrošnja na mirovine i ostala izdvajanja za "stariju dob" mjereno udjelom u BDP-u u 2014. prema procjeni Eurostata iznosila 6,7 posto. Slijede naknade za bolest i invalidnine s 5,0 posto.Inače, u Hrvatskoj su drugo mjesto među stavkama javne potrošnje mjereno udjelom u BDP-u u 2014. zauzele "opće javne usluge", s 8,9 posto.