Ribarstvo i akvakultura – strateški sektori hrvatskog gospodarstva suočavaju se s brojnim izazovima; od visokih troškova sanacije posljedica klimatskih promjena do nedostatka radne snage i rasta troškova poslovanja vezanih za standarde koje proizvođači iz sektora moraju primjenjivati, a koji proizlaze iz zelene tranzicije i brige za dobrobit životinja te iz strogih zakonskih ograničenja proizvodnje.
Marikulturu zadnjih godina obilježavaju nove investicije i tehnološke inovacije. Uzgoj tune od ulaska u EU stabilizirao se na oko 3.500 tona i ukupna proizvodnja izvozi se u Japan, dok se uzgoj lubina i komarče više nego udvostručio te je proizvodnja u prošloj godini bila na razini oko 23.000 tona. U proizvodnji bijele ribe u 2025. očekuju se slični rezultati kao lani, te nešto veća proizvodnja tune.
I u slatkovodnoj akvakulturi znatna su ulaganja, posebice u preradbene kapacitete i finalizaciju. Višegodišnja se proizvodnja stabilizirala između 3.500 – 4.000 tona, od čega 62% uzgoja čine šarani i 12% pastrva. I u 2024. ostvareni su dobri uzgojni rezultati, preko 4.000 tona, a očekuje se da će i ove godine proizvodnja rasti, do 10%.
„Proizvodi hrvatske akvakulture izvoze se na najzahtjevnija tržišta – Italiju, Austriju Njemačku, Sloveniju i Japan. Gotovo 100% proizvedene tune se izveze, bijele ribe oko 90%, a šaranske vrste više od 45%. Kako bi se pomoglo u plasiranju hrvatskih proizvoda ribarstva na međunarodno tržište i promovirala vrhunska kvaliteta proizvoda ribarstva te osiguralo njihovo odgovarajuće vrednovanje, Hrvatska gospodarska komora još od 2011. provodi projekt Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi“, ističe Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
U razmjeni proizvoda ribarstva zadnjih dvadesetak godina bilježimo pozitivnu vanjskotgovinsku bilancu, međutim taj višegodišnji suficit u 2024. u odnosu na 2023. smanjio se za 95% ili 70 mil. eura te je iznosio svega 4 mil. eura. Lani smo uvezli ribljih proizvoda u vrijednosti 296 mil. eura ili 13% više nego 2023., a izvezli u vrijednosti 300 mil. eura ili 11% manje nego u 2023.
Pozitivne trendove prije svega zaustavile su nestabilnosti na tržištu tune u Japanu te smanjenje ulova sitne plave ribe – srdele i inčuna u Jadranu. Krizna situacija nastavila se i ove godine. U prvih osam mjeseci zabilježen je vanjskotrgovinski deficit; uvezli smo ribljih proizvoda u vrijednosti od 227 mil. eura ili 11 % više u odnosu na isto razdoblje 2023., a izvezli 209 mil. eura ili 8 % više nego u istom razdoblju 2023. Iako je zbog viših cijena ukupna vrijednost izvoza rasla, izvezena količina se smanjila za 8%, posebno proizvoda od sitne plave ribe (prerađevine i smrznuti program), i do 25 %.
„Domaći proizvođači u akvakulturi susreću se s brojnim problemima, od rasta troškova hrane za ribe i radne snage, do posljedica klimatskih promjena, posebice poplava i suša. Zaštita predatora, strogi uvjete zaštite okoliša, kao i uskraćivanje prihoda od lova, neki su od izazova s kojim se suočava sektor. Srećom, u sektoru se nisu pojavile bolesti životinja, dok se u drugim zemljama Mediterana, jednako kao u stočarstvu, situacija počinje komplicirati zbog bolesti koje su do sada puno rjeđe uzrokovale velike ekonomske gubitke“, kaže Kovačević.
Projektom Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi od 2016. iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu povučeno je preko 3 mil. eura, zahvaljujući kojima je HGK omogućio hrvatskim tvrtkama besplatan nastup na vodećim međunarodnim sajmovima kao što su Seafood Expo Global, Barcelona; Conxemar, Vigo; Fish International, Bremen i Seafood Expo North America, Boston.
Projekt je pridonio i rastu svijesti hrvatskih potrošača o nutritivnim i prehrambenim svojstvima ribe, a povećala se i potrošnja. U 2022. po prvi puta s potrošnjom od 24 kg ribe po glavi stanovnika godišnje premašili smo prosjek EU-a. Pozitivan trend u Hrvatskoj je nastavljen, dok u većini drugih članica potrošnja ribe pada.
