Smanjenje PDV-a na dnevne tiskovine s deset na pet posto ne smije biti automatsko i bezuvjetno, nego bi trebalo vrijediti samo za tiskovine od javnog interesa čije redakcije imaju i poštuju redakcijski statut i u kojima rade novinari s ugovorima o radu, smatraju članovi novinarskih radnih skupina koje Ministarstvu kulture pomažu pri izradi medijske strategije.

Sedamdesetak novinara poslalo je danas premijeru, ministru financija, ministrici kulture i saborskim zastupnicima pismo/peticiju u kojemu ocjenjuju skandaloznim to što Ministarstvo financija pri donošenju prijedloga da bez ikakvih uvjeta izdavačima smanji PDV nije uzelo u obzir prijedloge Radne skupine za PDV, jedne od novinarskih skupina koje pomažu pri izradi medijske strategije.

Podsjećaju da je PDV na tiskovine već jedanput smanjen prije parlamentarnih izbora 2007., kada su se izdavači obvezali da će novac koji im zahvaljujući tome ostaje na računima uložiti u jačanje društvene uloge tiskanih glasila, poboljšanje profesionalnih i radnih standarda te u popravljanje materijalnog položaja novinara.

"Izdavači su sve do jednoga prekršili: informativni sadržaj sve je prije nego informativan, a i sve ga je manje na račun žutila; novinari služe tek za popunjavanje praznina između oglasa, pri čemu jeftino i skandalozno najbolje prolazi", navodi se u pismu te se ističe da o položaju novinara najbolje govori podatak Zavoda za zapošljavanje, gdje ih je već osam stotina.

Podsjećaju da su poslodavci u redakciju uveli novu kategoriju radnika, tzv. slobodne novinare ili RPO-vce, novinare obrtnike. No, oni, upozorava se u pismu, u većini slučajeva nisu nikakvi slobodnjaci ni obrtnici od kojih izdavač zakonito kupuje tekstove, nego su obvezni raditi kao da su u radnome odnosu u prostorijama i na sredstvima poslodavca, u smjenama, dežurati, a k tome im je zabranjeno svoje uratke ikome drugome prodavati.

"Imaju dakle sve obaveze, a nikakva prava koja proistječu iz radnoga odnosa. Riječ je, dakle o prekarijatu, o nadničarima koje poslodavac može otpustiti kad se sjeti pa su podložni poslodavčevim ucjenama", navodi se i dodaje da novinare u takvom statusu ne štiti nikakav zakon budući da se, tvrde, ni dosadašnji Zakon o medijima nikada nije provodio.

Novinari upozoravaju da mediji nisu tek obična industrija, da igraju ključnu ulogu u djelovanju demokracije i da imaju i kulturnu i obrazovnu ulogu. Zbog te ih društvene uloge porezni obveznici i imaju pravo subvencionirati nižim PDV-om, no ono u što su izdavači pretvorili hrvatske medije više ni iz daleka ne može ispuniti nikakvu društvenu ulogu, smatraju novinari potpisnici peticije.

Podsjećaju i na upozorenje Hrvatskoga novinarskog društva da smanjenje PDV-a mora biti praćeno i temeljitim ispunjenjem obveza koje novinski izdavači imaju prema svojim novinarima i prema javnosti te dodaju kako zahtjev izdavača da im se smanji PDV treba iskoristiti ne bi li se tiskani mediji preobrazili u društveno odgovorne.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Uz poziv da smanjenje PDV-a ne smije biti automatsko i bezuvjetno, nego bi trebalo vrijediti samo za tiskovine od javnog interesa, novinari upozoravaju i da bi tekstovi o događajima s kojih stalno zaposleni novinari tiskovina koje se kandidiraju za sniženu stopu PDV-a ne mogu izvijestiti morali biti zakonito kupljeni od slobodnih novinara ili od agencija i drugih proizvođača vijesti, a ne ukradeni s mreže i prerađeni da se pokuša prikriti njihov izvor, kako izdavači danas često postupaju.

Predlažu i da se razmotri da se smanjena stopa primjenjuje samo na onaj dio tiskovina koji jest od javnoga interesa – informativni, kulturni i obrazovni – te da izdavači prijave koliko stranica, od koje do koje ili koji postotak, u pojedinom broju otpada na takve sadržaje. "Naime, besmisleno je da porezni obveznici izdavačima subvencioniraju stranice posvećene vijestima o 'celebrity skandalima' ili one na kojima nekome odrađuju neku uslugu", stoji u pismu/peticiji kojim se traži i sadržajna klasifikacija tiskovina po kojoj bi se odredile one od javnog interesa te da se snižena stopa PDV-a primjenjuje na sve takve tiskovine, a ne samo na dnevne.

Osim toga, traži se da se po propisima Zakona o medijima hitno donesu redakcijski statuti te hitne izmjene odredbe tog zakona koja novinara definira kroz njegov radno-pravni status, da Ministarstvo kulture istraži koliko će "opraštanje pet posto PDV-a", ili više od 24 milijuna kuna na godinu, doista unaprijediti informativnu ulogu izdavačke industrije, te da se vlada i ministarstvo obvežu da će nove odluke o subvencioniranju medija donositi strateški, a ne ad hoc.