EN DE

Slučaj Čučić: vraćanje otete djece majci moglo bi trajati godinama

Autor: Suzana Varošanec
07. rujan 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Hrvatska treba odlučivati na temelju međunarodnih ugovora te prakse suda u Strasbourgu, ističe Š. Stažnik

Presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Karadžić protiv Hrvatske iz 2005. država je izgubila u sporu koji je vrlo sličan protuzakonitom oduzimanju djece Ljubomira Čučića. Tako je tužiteljici kojoj je sina oteo otac djeteta Hrvatska nadoknadila 18 tisuća eura za duševne boli i izdatke. Iako su hrvatski sudovi primijenili Haašku konvenciju o građansko pravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. država je svejedno morala platiti odšetu jer je sud u Strasbourgu utvrdio nerazumno dugačak parnični i ovršni postupak te nerevnost policije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Slučaj Karadžić
Majka je prema njemačkom pravu imala isključivu roditeljsku skrb nad sinom te je četiri godine vodila postupak za povratak otetog sina. Postupak je pokrenula 2001., a s obzirom na to da je nakon otmice dijete boravilo u Hrvatskoj s ocem, slučaj su rješavali hrvatski sudovi i MUP i to godinama. Haaška konvencija mjerodovna je i za povrat Čučićeve djece zakonitom skrbniku, a nakon što resorno Ministarstvo socijalne skrbi pokrene proceduru u Hrvatskoj, trebali bi je primijeniti hrvatski sudovi. Na to upućuju i članak 140. Ustava koji kaže da međunarodni ugovori koje je Republika Hrvatska potvrdila čine dio njezinog pravnog poretka i po pravnoj snazi su iznad zakona te članak 5. Zakona o sudovima (zadnje izmjene) koji kaže da domaći sudovi sude na osnovu zakona i međunarodnih ugovora koje je Hrvatska ratificirala. Ravnateljica Pravosudne akademije te pravna zastupnica Vlade RH pred sudom u Strasbourgu Štefica Stažnik objašnjava kako je za gubitak spora u kojem je primijenjena Haška konvencija bila presudna problematična dužina trajanja cijelog postupka. “Hrvatska treba odlučivati na temelju pozitivnih propisa koji uključuju i međunarodne ugovore koje je ratificirala te praksu Europskog suda za ljudska prava koja je izvor prava i kod nas”, objašnjava Stažnik što bi već upućivalo na propuste. Zbog sličnosti predmeta Karadžić sa slučajem Čučić špekulira se da bi povrat djece mogao trajati godinama te navode da Konvencija ne određuje rokove za povrat. Tako se i postupak povratka sina E. Karadžić protegnuo na više godina, a sud u Strasbourgu zaključio je da su hrvatske vlasti – sudovi i MUP, propustile poduzeti učinkovite mjere radi vraćanja podnositeljici njezinog sina. Tako je za hrvatske vlasti ustanovio da im je trebalo pet mjeseci da pokrenu postupak za povrat otetog djeteta. Nakon toga, Županijski sud u Puli nije pet mjeseci donio odluku o žalbi protiv prvostupanjske odluke, bez da je u tom razdoblju poduzimao ikakve procesne aktivnosti.

Autor: Suzana Varošanec
07. rujan 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati