Ovim rat nije završen, ali dobili smo jednu bitku. Tako je izbacivanje spomena arbitraže kao mogućeg načina rješavanja graničnog spora između Slovenije i Hrvatske iz Izvješća o napretku Hrvatske Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta prokomentirao jučer šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel. U kasnoposlijepodnevnom prekjučerašnjem glasovanju zastupnici Europske pučke stranke (EPP) iznenenadili su svoje kolege, ali i dobro upućene promatrače te medijske izvjestitelje glasajući protiv dijela amandmana koji im je tijekom prijepodneva prezentirao izvjestitelj za Hrvatsku, socijaldemokrat Hannes Swoboda. U amandmanu je stajalo da se, ako ne postignu sporazum o otvorenim graničnim pitanjima, “dvije strane pozivaju da razmotre pribjegavanje trećoj strani kroz medijaciju ili međunarodnu arbitražu”. Swoboda je obrazlagao da je riječ o uravnoteženom stavu budući da se Slovenija zauzima za posredovanje, a Hrvatska za arbitražu. Zastupnici EPP-a, članovi Odbora, tijekom prijepodnevne rasprave, kako se može zaključiti iz agencijskih izvješća, nisu pokazali svoje neslaganje oko spominjanja arbitraže i posredovanja. Swobodin amandman ošto su napadali samo slovenski zastupnici, pa se tako činilo da će oni ostati u manjini.

Stoga nije čudno da je Hannes Swoboda bio ljut nakon što je dio amandmana o arbitraži nenadano u glasovanju odbačen pa je izjavio da su se “stranački kolege” hrvatskog premijera Ive Sanadera “u posljednji trenutak okrenuli protiv Hrvatske”. Prvi dio “spornoga” amandmana članovi Odbora su prihvatili, a u njemu stoji da se “od hrvatske i slovenske strane traži da iskoriste sve dostupne mogućnosti kako bi se postigao sporazum o otvorenim graničnim pitanjima, uzimajući u obzir do sada postignute sporazume i zaključke Europskog vijeća od 17. i 18. lipnja 2004. i poziva ih se da se suzdrže od jednostranih poteza koji bi mogli potkopati takav sporazum”. Formulaciju “uzimanja u obzir prijašnjih sporazuma” slovenska strana također može smatrati svojom pobjedom budući da je već najavila kako se pod tim podrazumijeva i parafirani sporazum Račan – Drnovšek. Zaključak Europskog vijeća, koji se spominje, odnosi se na zahtjev da se riješe otvorena pitanja oko Jadrana, što su čelnici zemalja članica EU postavili kao uvjet za odobravanje kandidatskog status Hrvatske. Riječ je o istom sklopu zaključaka na koje je, u povodu najave proglašenje ZERP-a, Hrvatsku ujesen podsjetio povjerenik EU za proširenje Olli Rehn. Likovanje zbog “dobivene bitke” u Odboru EP-a, kako prenosi internetsko izdanje slovenskog Dela, jučer nisu skrivali ni slovenski euro-zastupnici, socijaldemokrat Borut Pahor, demokršćanin Lojze Petrele i liberal Jelko Kacin. Peterle je izrazio zadovoljstvo štu su kolege iz Europske pučke stranke prihvatili njegov stav da je prvi dio amandamana uravnotežen te da dodaje novu vrijednsot u odnosu na dosadašnje prijedloge, a da drugi dio “nema elemenata koji bi pridonijeli rješavanju neriješenih pitanja”. Jedinstveni stav slovenskih zastupnika tijekom rasprave bio je da slovensko-hrvatski odnosi ne spadaju u izvješće EP-a o napretku Hrvatske. No, i dio Swobodina amandaman koji je prošao ipak se “miješa” u ove relacije, što je slovenski ministar vanjskih poslova Rupel jučer protumačio kao “poziv na rješavanje”, koji se, po njemu, “ne upušta u konkretne načine rješavanja problema granice”. Kod glasovanja Vanjskopolitičkog odbora za drugi Swobodin amandman u kojemu stoji da bi Hrvatska trebala učiniti sve da završi pregovore s EU kako bi “Europski parlament dao pristanak prije sljedećih europskih parlamentarnih izbora u lipnju 2009.”, iznenađenja nije bilo. On je prihvaćen, čime se sve bliže realizaciji očekivanja da će Europski parlament biti prvo Unijino tijelo koje će u svojem dokumentu spomenuti fiksnu godinu mogućeg primanja Hrvatske u EU. O Izvješću EP će glasovati na plenarnoj sjednici u travnju.

Podobnik: Hrvatskoj jasno reći da riskira ulazak u EU

Skupina građana započela je pripreme oko skupljanje potpisa za održavanje refrenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, objavio je jučer, kako javlja agencija STA, Marjan Podobnik, predsjednik Slovenskog narodnog saveza pri Slovenskoj ljudskoj stranci (SLS), članici vladajuće slovenske kolacije. Inicijativa će slovenskoj javnosti biti predstavljena za nekoliko tjedana. Podobnik je izjavio da su pristupni pregovori pravi trenutak da se Hrvatskoj jasno kaže: ako bude ustrajala u teritorijalnim pretenzijama, u Sloveniji će se održati referendum pa (Hrvatska) riskira da neće moći ući u EU. Pojasnio je da nositelj inicijative neće biti niti jedna stranka te najavio kako očekuje da neće biti teško skupiti dovoljno potpisa. Istraživanja javnoga mnijenja pokazuju, napomenuo je Podobnik, da bi između 70 i 80 posto Slovenaca glasalo protiv primanja Hrvatske u EU ako ona “posegne za Piranskim zaljevom”.