“Mi bismo još ponešto kupili u Hrvatskoj”, kaže Matija Šešok, predsjednik uprave zagrebačke Elke i mlađi sin Dušana Šešoka, začetnika onoga što danas zovu ‘obiteljskim industrijskim poduzećem’ na čijem je čelu stariji sin Klemen Šešok kao predsjednik Uprave slovenske Iskre. Stečena privatizacijom kada je kapitalizam na prostoru bivše Jugoslavije smjenjivao socijalizam Iskra je danas u rukama druge generacije, a Matija Šešok odlučno tvrdi: ‘Moj brat i ja nećemo prodavati Iskru, mi smo zaraženi industrijom’.
Braća Šešok vjerodostojan su primjer opće slike. Izvan domovine slovenski investitori prema podacima Banke Slovenije ponajviše posjeduju proizvodne tvrtke na koje se odnosi 25,9 posto slovenskih stranih ulaganja na kraju 2023. godine. Ulaganja u proizvodne tvrtke te su godine u odnosu na prethodnu rasla za 255 milijuna eura, najviše u povijesti.
Kupljena 2021. od Varaždinca Miljenka Haceka Elka, proizvođač električkih kablova druga je akvizicija obitelji Šešok u Hrvatskoj na čije su tržište zakoračili dvije godine ranije preuzimanjem NCP Remontnog brodogradilišta u Šibeniku. U njemu se danas umjesto za hrvatsku obalu očekivane prenamjene prostora u turističke svrhe popravljaju i grade brodovi. Brodogradnja, biznis koji će u hrvatskom kolektivnom pamćenju dugo živjeti kao ‘financijska rupa bez dna’ i nostalgija za ‘dobrim starim vremenima’ obitelji Šešok donosi dobit. Kada su ga preuzeli brodogradilište je imalo 3,3 milijuna eura prihoda, a na kraju 2023. posljednje godine za koju su podaci dostupni prihod je dosegao 23,7 milijuna eura uz 893 tisuće eura dobiti. Aluminijski brodovi koje grade plove ponajviše pod norveškom zastavom, a oni pod hrvatskom između ostalog služe za hitnu medicinsku pomoć na moru.
Preuzimanjem Elke u okrilje Iskre doveli su najvećeg proizvođača električnih kablova u jugoistočnoj Europi u kojem kako nam kaže Matija Šešok provode “žestoki investicijski ciklus”. U narednih godinu dana, do kraja prvog poslovnog tromjesečja 2026. cilj im je, naglašava Šešok udvostručiti poslovanje Elke zahvaljujući instalaciji novih proizvodnih linija nakon čega će kapaciteti zagrebačke tvornice biti popunjeni.
“U Hrvatskoj smo do sada uložili 45 milijuna eura, a u tijeku su investicije vrijedne još 25 milijuna eura” kaže Matija Šešok koji ove godine čiji početak opisuje odličnim planira još jednu akviziciju za koju bi volio da bude u Hrvatskoj, ali u to još ne može biti siguran. Kada je Iskra kupila Elku prihod kompanije bio je 63,7 milijuna eura, a Šešok kaže kako je lani prihod Elke bio 127 milijuna eura uz rast od 20 posto u odnosu na 2023. godinu.
“U prva tri mjeseca ove godine rasli smo 16 posto” kaže predsjednik Uprave Elke koja je najjača u kablovima srednjeg napona, a 50 posto prihoda ostvaruje s njemačkog tržišta, a među većim su joj tržištima Austrija, skandinavske zemlje i Velika Britanija.
Elkin rast potaknut je velikim ulaganjima u modernizaciju elektroenergetskih mreža nužnih u provođenju zelene tranzicije, a značaj tvrtke u sustavu Iskre najbolje pokazuje to da je cijela grupa lani ostvarila 275 milijuna eura prihoda, a Elkin udio u tome je 46 posto.
Osim što najviše vole ulagati u proizvodnju, Slovenci također najviše vole ulagati u Hrvatsku. U 2023. u Hrvatsku su uložili 3,3 milijarde eura što čini 35,4 posto svih izlaznih ulaganja. Slovenski su građani u hrvatske nekretnine uložili 1,9 milijardi eura, a ostatak se odnosi na poslovna ulaganja među kojima 15,8 posto otpada na sektor trgovine, 10,8 posto na proizvodnju, a 2,8 posto na financijske i djelatnosti osiguranja.
“Ova ulaganja naglašavaju važnost Hrvatske kao glavnog odredišta slovenskih ulaganja” istaknula je Banka Slovenije u svojem izvješću o izlaznim investicijama. Slovenske investicije u Hrvatskoj su 2023. u odnosu na godinu dana ranije narasle za 13,2 posto.
U posljednjih 25 godina prema popisu akvizicija koji smo napravili uz pomoć konzultantske tvrtke PwC, devet slovenskih preuzimača kupilo je 20 hrvatskih tvrtki.
Najveći slovenski lovac na plijen u Hrvatskoj je Petrol kojem je dovršetak kupnje Croduxovih benzinskih crpki 2021. godine za 191,7 milijuna eura ujedno i najveća kompanijska akvizicija u desetljeću. Zauzeli su 23 posto hrvatskog tržišta maloprodaje naftnih derivata. Prije Croduxa kupljenog od Ivana Čermaka pod svoju su kapu stavili tvrtke u biznisu s plinom Geoplin i Zagorski metalac, Jadran Plin te Petrol Butan Osijek kao i Europetrol benzinske crpke. Ukupno su kupili sedam tvrtki u Hrvatskoj.
Lanjsku 2024. godinu Grupa Petrol je završila sa 6,1 milijardu eura prihoda uz 145,9 milijuna eura neto dobiti, a ove godine obilježavaju 80 godina poslovanja kompanije.
Ante Mandić, predsjednik Uprave Petrola Hrvatska, hrvatsko tržište opisuje kao dinamično i konkurentno. “Napravili smo snažan iskorak u području električne energije gradeći portfelj poslovnih korisnika, a bilježimo i rast prepoznatljivosti i snage benda na svim tržištima pa i u Hrvatskoj” kaže Mandić. Među negativne strane poslovanja u Hrvatskoj smješta otežano dobivanje lokacija za e-mobilnost, sporost u priključivanju solarnih elektrana na mrežu te ograničene prilike za dobivanje subvencija za velike kompanije.
U Petrolovoj strategiji razvoja do 2030. godine, kako ističe Mandić hrvatsko tržište ostaje jedan od ključnih strateških fokusa. “Prilike za rast prepoznajemo kako u osnovnoj djelatnosti, tako i u širem okviru energetske tranzicije.” kaže Mandić.
Obitelj Šešok je s četiri akvizicije iduća u takvom poretku jer su uz već spomenutu Elku i šibensko brodogradilište kupila tvrtku iz sektora zaštite okoliša Elmap s 3,2 milijuna eura prihoda 2023. i proizvođača okrugle i profilne žice za transformatore i elektromotore Elkakon koji je iste godine imao prihod od 16,4 milijuna eura i u kojem su u suvlasništvu s Končar – DIST-om.
Damir Kecko, partner u PwC Hrvatska zadužen i za tržište Slovenije kaže kako su akvizicije slovenskih tvrtki na hrvatskom tržištu toliko različite da bi bilo nezahvalno jednoznačno ili kratko odgovarati na postavljeno mu pitanje “Kakvi su Slovenci vlasnici?”
No, iz svojeg poslovnog iskustva Kecko kaže: “Može se reći da Slovenci svojim novostečenim akvizicijama i društvima, bilo tijekom procesa kupnje ili poslije doista pristupaju vrlo studiozno i detaljno, sa strogom pažnjom na financije i stvarne rezultate koje biznis ostvaruje.”
Tijekom procesa kupnje, opisuje Kecko, slovenski investitori nerijetko imaju veću općenitu razinu financijskog znanja te obraćaju više pažnje nego kupci iz drugih dijelova naše regije. “Slovenci donose osjetan dašak “zapada” u društva koja preuzimaju” kaže Kecko te naglašava da se to ne odnosi samo na private equity fondove već opisuje i pristup velikih strateških igrača također.
Iako u Hrvatskoj ima samo jednu akviziciju među veće slovenske investitore ubraja se i Impol Grupa koja je 2016. godine kupila i iz stečaja izvukla Tvornicu lakih metala u Šibeniku pa su sada uz desetak minuta vožnje automobilom susjedi brodograđevnom biznisu obitelji Šešok.
Šibenski je TLM u trenutku kupnje imao 8,4 milijuna eura, ali mu je zbog dugova budućnost bila gašenje. No danas, kad su dio Impol grupe s pogonima koji rade valjanje i prešanje aluminija za niz industrija, budućnost smatraju neupitnom jer njihov proizvod ima kupce u automobilskoj, prehrambenoj, farmaceutskoj, zrakoplovnoj, strojarskoj i građevinskoj industriji.
Šime Bukić, član uprave i Tehnički direktor Impol TLM-a zaposlen u šibenskoj tvornici dulje od 30 godina kaže: “Ne znam gdje bismo bili da nisu došli Slovenci. Mi smo bili potpuno ugašena tvrtka, a danas ovdje radi 400 ljudi, zadržali smo proizvodnju, a što je najvažnije zadržali smo znanje”.
Ivica Vukelja, član Uprave za financije kaže da je najveći izazov kompanije planiranje i odabir niša na koje će se fokusirati zbog neizvjesnosti na globalnoj pozornici.
“Ukupne investicije u TLM su dosegle 100 milijuna eura” kaže Vukelja, dok Bukić dodaje kako je valjaonički dio šibenskog pogona najvažniji za cijelu grupaciju Impol.
Najveća tržišta Impol Grupe su Njemačka i Italija dok je Hrvatska treće tržište, a aluminij koji se valja u šibenskom pogonu između ostalog završava i kao folija u koju se umataju Ferrero Rocher i Kinder čokolade.
Šibenski TLM je 2023. ostvario 46,3 milijuna eura prihoda, a Impol grupa prema njihovu godišnjem izvješću za istu godinu bilježi 877 milijuna eura prihoda.
Posljednje nešto dulje od dvoje godine spojeni istom valutom i zajedničkom schengenskom granicom slovensko i hrvatsko tržište sve se više približavaju jedno drugome.
Saša Muminović, predsjednik Slovensko – hrvatske gospodarske komore kaže kako razlike između dvaju tržišta proizlaze više iz razlike u administrativnom okruženju nego iz razlika u poslovnim kulturama koju opisuje prilično sličnom zbog zajedničke povijesti i regionalnog konteksta.
“Slovenske firme često su percipirane kao strukturiranije, s naglaskom na proceduru i operativnu učinkovitost, dok hrvatske tvrtke često više cijene fleksibilniji, osobniji pristup”, kaže Muminović. Takav uvid dala im je anketa provedena među članovima Komore, no Muminović napominje da poslovna kultura uvelike ovisi o pojedinačnoj tvrtki.
Slovenski poduzetnici kao prepreke poslovanju u Hrvatskoj najčešće nabrajaju spore birokratske procedure, parafiskalne namete i nepredvidivosti u tumačenju propisa budući da je, kako tumači Muminović, birokracija u Sloveniji nešto učinkovitija. Iako i tamo raste nezadovoljstvo zbog poreznog i administrativnog opterećenja.
“Istovremeno se pokazuje da Hrvatska ulaganjem u reforme nastoji poboljšati uvjete, a neki aspekti poslovanja već su jednostavniji ili povoljniji nego u Sloveniji. Dogodio se zanimljiv obrat i Hrvatska se sve češće spominje kao odredište za ekspanziju zbog prijateljskijeg okruženja” kaže Muminović.
Matija Šešok, predsjednik uprave Elke tome dodaje kako su porezi na rad u Hrvatskoj niži nego u Sloveniji. Šime Bukić, član uprave Impol TLM-a ističe kako slovenska poslovna kultura u šibenski pogon donijela organizaciju rada u kojoj se tijekom tjedna svaki dan od ponedjeljak do četvrtka radi nešto dulje, ali zato vikend počinje u petak u 13 sati. Proizvodni pogon pak radi u četiri smjene cijeli dan.
Tri akvizicije u Hrvatskoj poduzeo je fond Advance Capital Partners kupnjom pulskog autobusnog prijevoznika Brioni Pula prije osam godina koji je uklopljen u slovensku grupu Nomago i s njome danas dio sustava Slovenskih željeznica. Specijalizirana online prodaja Sancta Domenica 2022. i varaždinski biznis sa solarnim panelima Solvis 2024. još su dvije akvizicije pod kapom Advance Capital Partnersa, dok je Radenska zaslužna za jednu akviziciju, kupnju brenda i biznisa Lipički studenac od Podravke.
No, najstarija slovenska akvizicija u Hrvatskoj, a da je još uvijek u slovenskim rukama nije niti iz industrije niti iz trgovine, već sektora kontinentalnog turizma. Već 22 godine Terme Tuhelj u vlasništvu su slovenskih Termi Olimia.
Direktora Vasju Čretnika s upitom o slovensko hrvatskoj poslovnoj premreženosti zatekli smo dok se bavio pripremama za dolazak nešto više od 900 najavljenih gostiju u Terme Tuhelj u kojima je nedavno dovršen investicijski ciklus vrijedan 27 milijuna eura. Bez tog ulaganja, tumači nam Čretnik, došlo bi do pada prometa radi dotrajalosti objekata i opreme i terme bi izgubile mogućnost konkuriranja na zahtjevnom turističkom tržištu.
Kroz Mehanizam za oporavak i otpornost od hrvatske države su dobili 6,6 milijuna eura bespovratnih sredstava financiranih iz fondova Europske unije, a Terme Tuhelj dobile su brojne nove sadržaje, preuređenje bazena i bazenske recepcije i dodali 50 tisuća biljaka u kompleksu. Izgradili su solarnu elektranu te proširili hotelske kapacitete smještajem namijenjenim posebno obiteljima.
“Ovo je najveće ulaganje u povijesti našeg poduzeća” kaže Čretnik te naglašava da su u posljednjih nešto više od 20 godina u Terme Tuhelj uložili više od 60 milijuna eura.
Kako Terme Olimia i Terme Tuhelj djeluju na pograničnom području u kojem su mentalitet i običaji vrlo slični Čretnik ne primjećuje velike razlike među poduzećima. Mnogo je kaže na tom prostoru mješovitih brakova, mnoga su djeca iz Hrvatske išla u slovenske škole.
“Razlika se može primijetiti na razini destinacije. Terme Olimia djeluju u tako malom mjestu kao što je Podčetrtek već gotovo 60 godina, i za to vrijeme se razvila i bogata dodatna ponuda za goste i turiste, tako da je cijela destinacija postala jedna od najprepoznatljivijih u Sloveniji.S druge strane, kada smo 2003. godine preuzeli nekretnine i započeli s razvojem turističke ponude u Tuhelju, okolna ponuda – koja gostima osim samog resorta čini boravak zanimljivim – bila je vrlo slabo razvijena. No, u posljednje vrijeme, s kontinuiranim godišnjim porastom broja turista, i okolna se ponuda ubrzano razvija i destinacija postaje sve prepoznatljivija” kaže Čretnik dodajući kao je Krapinsko – zagorska županija prepoznala važnost kontinentalnog turizma.
U Termama Tuhelj najviše stranih gostiju je upravo iz Slovenije, što Čretnik zahvaljuje dobrim vezama s matičnim poduzećem i sinergijskim ponudama. Lani su slovenski gosti u Termama Tuhelj ostvarili 46 tisuća ili 28 posto ukupnih noćenja, dok su domaći gosti ostvarili 45 posto noćenja. Hrvati manje posjećuju Terme Olimia nego što Slovenci posjećuju one tuheljske. S 36 tisuća noćenja lani su ostvarili 12 posto ukupnih noćenja u Termama Olimia. “Treba naglasiti da je 2024. važna godina u tom smislu jer smo u Termama Olimia zabilježili najveći porast broja gostiju baš iz Hrvatske” kaže Čretnik.
Terme Tuhelj lanjske su godine radile u smanjenom kapacitetu zbog provođenja radova te je ostvaren prihod od 13,3 milijuna eura, pet posto manje nego godinu ranije, no dobit je iznosila 730 tisuća eura. Većina gostiju, 52 posto došla je izvan je Hrvatske. Grupa Terme Olimia čiji su Terme Tuhelj dio prvi je put prošle godine prešla prag od 50 milijuna eura prihoda te su ostvarili 6,1 milijun eura neto dobiti. “Ostvarili smo i rekord u broju noćenja na razini grupe, čak 565 tisuća” zaključuje Čretnik.
Popis akvizicija
• 2024. Advance Capital Partners – Solvis, Varaždin (solarni paneli)
• 2024. Iskra – Elmap & Elkakon (energetika, zaštita okoliša, vodiči)
• 2022. Big bang (Advance Capital Partners) – Sancta Domenica (specijalizirana online prodaja)
• 2021. Iskra – Elka (kablovi)
• 2019. – 2021. Petrol – Crodux plin & Crodux Derivati Dva (nafta, plin, benzinske crpke)
• 2019. Iskra – NCP Remontno brodogradilište Šibenik (brodogradnja)
• 2018. Petrol – Geoplin & Zagorski metalac (distribucija plina)
• 2017. Adventura Holding (Advance Capital Partners) – Brioni, Pula (autobusni prijevoz)
• 2016. Radenska – Lipički Studenac (piće)
• 2016. Impol – TLM, Šibenik (laki metali)
• 2009. Mercator – Getro (danas: Fortenova Grupa) (trgovina)
• 2008. – 2012. Petrol – Euro Petrol (benzinske crpke) & Jadranplin i Petrol Butan Osijek (plin)
• 2003. Terme Olimia – Terme Tuhelj (wellness industrija)
• 2000. Pivovarna Laško – Jadranska Pivovara (danas: Heineken) (pivo)
• 2000. Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec (danas: ukrajinski MHP SE)
