Slovenija je službeno dostavila Hrvatskoj ponudu za zajedničku gradnju druge nuklearne elektrane u Krškom, no sadržaj prijedloga znatno odstupa od modela kakav trenutno vrijedi za postojeću nuklearku, gdje obje države imaju jednakih 50 posto udjela.

Prema dokumentu na koji Hrvatska mora odgovoriti do kraja rujna ili najkasnije početkom listopada, Zagrebu se nudi tek 25 posto vlasništva nad budućom elektranom, piše Novi list. Uz to, hrvatski partner ne bi imao pravo sudjelovati u donošenju ključnih odluka. Druga četvrtina pripala bi slovenskoj državnoj kompaniji GEN, dok bi slovenska vlada imala kontrolni paket od 51 posto.

Najspornija stavka jest da bi Hrvatska, unatoč suvlasništvu, bila onemogućena u preuzimanju dijela proizvedene energije. Umjesto toga, dobila bi tek četvrtinu dobiti od prodaje struje koja bi se distribuirala isključivo na slovenskom tržištu.

Kritike iz Hrvatske

Predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva Davor Grgić na prijedlog je reagirao oštro: “Ovakav maćehinski prijedlog hrvatska strana bi trebala odbiti”, poručio je, naglašavajući da bi i Sloveniji bilo korisnije da je ponudila nastavak modela u kojem svaka strana koristi proizvedenu energiju prema vlastitim potrebama.

Grgić dodaje da Hrvatskoj nije presudna sama zarada: “Ne treba nam profit od prodaje struje, treba nam struja koju onda Vlada može koristiti, primjerice, kao subvencionirani energent za socijalno ugrožene i slično.”

Političke najave i otvorene opcije

Novi list podsjeća kako su se prije nepuna tri mjeseca hrvatski i slovenski premijer sastali su se na Vinici i tom prilikom iskazali spremnost za zajedničku gradnju nove nuklearke. Detalji o vlasničkoj strukturi tada nisu spominjani.

Prošlog tjedna ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je da mu je “želja da nuklearna elektrana nikne na hrvatskom tlu”. Samo dan kasnije, u Saboru je već otvoreno pitanje moguće gradnje nuklearke na mjestu današnje termoelektrane Plomin. IDS-ov zastupnik Dalibor Paus zatražio je jasnu potvrdu razmatra li Vlada tu opciju.

Ministar je odgovorio da o konkretnim lokacijama treba odlučiti struka, podsjetivši pritom da TE Plomin mora biti zatvorena do 2032./33. godine. “No, što se tiče sigurnosti opskrbe električnom energijom, Vlada i Ministarstvo o tome vode računa, a struka je ta koja će reći može li se tamo graditi nešto u smislu malog modularnog reaktora”, dodao je Šušnjar.

Ne propustite

Platili ste organizaciju događaja, a jeste li iskoristili sve što vam može ponuditi?

Mirniji zahvati

Godinama odgađaju odlazak stomatologu zbog straha, može li sedacija to promijeniti?

Lokacije i stručna stajališta

Stručnjaci podsjećaju da je jedino područje za koje postoje potpuna istraživanja vezana uz gradnju nuklearke – Privlaka kod Ivanića. U vrijeme bivše Jugoslavije razmatrao se i Erdut, gdje se planirala nuklearka pod imenom “Slavonija”, no projekt je obustavljen raspadom federacije.

Za Plomin Grgić navodi da istraživanja nisu provedena, ali ističe blizinu Rijeke kao važnog energetskog i industrijskog središta, što lokaciju čini privlačnom. Nuklearni stručnjak Tonči Tadić upozorava da je prerano uopće javno govoriti o lokacijama. Prema njemu, izbor će se temeljiti na sveobuhvatnoj procjeni – od dopreme opreme, seizmičkih uvjeta i sigurnosti do utjecaja na okoliš i blizine naselja.

Nuklearna energija nije prijetnja

“Razne opcije su u igri i nijedna nije definirana. Sigurno je jedino da Krško 2043. godine prestaje s radom i da Hrvatska u idućih 20 godina mora dobro promisliti, pripremiti se i odvagati koja joj je najbolja opcija – Krško 2, vlastita nuklearka ili serija malih reaktora, a svaka od njih je za Hrvatsku dobra”, kaže Tadić. Naglašava i da nuklearnu energiju treba prestati doživljavati kao prijetnju jer je, u kombinaciji s obnovljivim izvorima, ona ključna za dekarbonizaciju, što je i cilj Europske unije.

Mali modularni reaktori – realna opcija za Hrvatsku

Dok se rasprave o velikim nuklearkama nastavljaju, u Hrvatskoj je već postignut politički konsenzus o gradnji malih modularnih reaktora. Nakon sastanka radne skupine za izradu Zakona o nuklearnoj energiji, ministar Šušnjar istaknuo je kako je odlučan da “pozicioniramo Hrvatsku na nuklearnoj karti svijeta koja trenutno nije tamo”.

Hrvatska, zaključuje, može paralelno razmatrati sve tri opcije – zajedničku elektranu sa Slovenijom, vlastitu nuklearku ili mrežu modularnih reaktora – pod uvjetom da slovenska ponuda postane povoljnija.

Slovenski referendum na čekanju

Slovenija je trebala održati referendum o gradnji druge nuklearke u studenom prošle godine, no izjašnjavanje građana je odgođeno. Prema riječima hrvatskog člana uprave NE Krško Saše Medakovića, “referendum se, izgleda, neće održati ni u idućih nekoliko godina”.