Protukorupcijsko povjerenstvo u Sloveniji najavilo je da će inicirati javnu raspravu kako bi se donio zakon kojim bi se olakšalo dobivanje podataka o imovini državnih dužnosnika u inozemstvu.

Oko te incijative, prema pisanju lista Žurnal, Protukorupcijsko povjerenstvo odmah se sukobilo s jednim drugim neovisnim tijelom – Uredom za zaštitu informacija, čija povjerenica Nataša Pirc Musar smatra da nema pravnih osnova za takve provjere. Konkretno, Protukorupcijsko povjerenstvo želi se baviti nekretninama pedesetak slovenskih dužnosnika u Hrvatskoj (koje nisu prijavili), no to im je zabranio Ured koji vodi Nataša Pirc Musar. Naime, imovina dužnosnika u Sloveniji nije javno dostupan podatak, što se obrazlaže visokim stupnjem zaštite osobnih podataka, a to je uvršteno i u ustav. Bz obzira na to, Protukorupcijsko povjerenstvo svoju je inicijativu počelo još lani, a sklopili su i sporazum s hrvatskim kolegama iz Povjerenstva za sukob interesa.

“Sastanke sa slovenskim kolegama održali smo lani u srpnju i dogovorili smo razmjenu podataka. Ako od nas budu tražili da im pomognemo oko nekih informacija, mi smo im na raspolaganju”, rekao je za Poslovni dnevnik Mato Kačan, šef Povjerenstva za sukob interesa. Rekao nam je i da su za susreta sa slovenskim kolegama imali priliku upoznati se s njihovim registrom javne nabave, u kojem se detaljno mogu vidjeti sve transkacije. Prema Kačanovim riječima, iz Slovenije još nije stigao niti jedan zahtjev za pomoći oko detektiranja imovine njihovih dužnosnika. Slovensko protukorupcijsko povjerenstvo, prema sadašnjem zakonu, samo ima pravo provjere istinitosti podataka koje tamošnji dužnosnici prijave u imovinskoj kartici, ali ne i objave ako se utvrde razlike. Osjetljivo područje, praktički bez zakonske regulacije, jesu i gotovina koja nije na bankovnim računima dužnosnika te nekretnine koje imaju u inozemstvu a nisu prijavljene u Sloveniji. Nerijetko su posrijedi upravo vikendice u Hrvatskoj.