Stari zakon o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede, čije je ukidanje predložila Vlada na posljednjoj sjednici u skorije vrijeme ipak neće zamijeniti novim, kako su krenule spekulacije nakon iznenadne odluke Banskih dvora o stavljanju tog zakona iz 2002. izvan snage.

“Nema nikakvih novih planova ni modela za privatizaciju HEP-a”, poručuje ravnatelj uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Branimir Horaček. Dodaje kako nema bojazni da bi se HEP mogao privatizirati prema općem zakonu o privatizaciji jer postoji obveza da se ta strateška državna tvrtka, kao što je to bio slučaj s Hrvatskim telekomom i Inom, privatizira prema posebnom zakonu. No, sama procjena Vlade da u razdoblju krize, unatoč proračunskim potrebama, nije uputno pokretanje privatizacije tvrtke koja nije “uglancana” za prodaju, nije jedini razlog za ukidanje zakona. Neke, njegove odredbe, su, kako kažu naši sugovornici, postale neodržive, a posebice odredba o “zlatnoj dionici” koja bi državi u slučaju privatizacije davala posebna prava. To, kao i odredbe kojima se propisivano 10-postotno ograničenje na stjecanje udjela u kapitalu HEP-a u procesu privatizacije što nije vrijedilo za državu, postalo je smetnja uspješnom rješavanju obveza iz poglavlja Sloboda kretanja kapitala u procesu pregovora s EU. Najlakše ih je, kažu upućeni u proces pregovora, bilo ukloniti ukidanjem zakona.Područje u kojem kad je HEP u pitanju treba očekivati aktivnosti je restrukturiranje i to ne samo financijsko nego i organizacijsko kako bi se HEP prilagodio tzv. trećem paketu liberalizacije tržišta električne energije i plina. To znači da će se HEP. kao i ostale europske kompanije, morati najkasnije do ožujka 2011. godine ili do ulaska u EU prilagoditi zahtjevima EU za kreiranjem otvorenog tržišta. A ta prilagodba, ponajprije, podrazumijeva i izdvajanje sektora prijenosa električne energije u posebno društvo koje bi jamčilo slobodu prekograničnog trgovanja energijom bez preferiranje “vladajuće” kompanije na tržištu.

EU je, kako objašnjava energetski stučnjak i član bivše Uprave HEP-a Željko Tomšić, dao tri opcije prema kojima se može obaviti izdvajanje sektora prijenosa. Prema prvoj, koja je po ocjeni Komisije optimalna, kompanija za prijenos trebala bi se potpuno izdvojiti iz jedinstene tvrtke za elektroprivredu i organizacijski i svojom imovinom. Druga je opcija da se prijenos organizacijski izdvoji, ali uz zadržavanje imovine kojom se tvrtka služi u matičnoj kompaniji. Taj model, objašnjava Tomšić podrazumijeva i osnivanje posebnog tijela koje bi nadziralo sustav da bi se onemogućilo polašteno ponašanje “prijenosa” prema bilo kome na tržištu. Treća opcija, koja traži najmanje organizacijskih promjena, dozvoljava da djelatnost prijenosa ostane u matičnoj kompaniji za elektroprivredu, ali uz postavljanje uprave i nadzornog odbora potpuno neovisnog o matičnoj kompaniji. To bi u slučaju da se restrukturiranje HEP-a provede na taj način značilo da na čelu tvrtke za prijenos ne bi smjela doći osoba koja je vezana uz HEP. “Pred Vladom je sada da odluči koji će model izabrati za restrukturiranje HEP-a”, kaže Tomšić dodajući da bi on osobno preporučio potpuno izdvajanje prijenosa iako bi to neki tumačili kao uvod u privatizaciju ostalih dijelova kompanije. Vlada, kako se čini, neće brzo odlučivati koji će model restrukturiranja, odnosno usklađivanja sa najnovijom regulativom EU izabrati. Ravnatelj uprave za energetiku Horaček otkriva da će uskoro objaviti javni natječaj za izradu studije u kojoj će se razmotriti svaka od opcija, odnosno usporediti što bi za HEP i za tržište značio odabir određenog modela. Tek potom išlo bi se na promjene zakona o tržištu električne energije, na temelju kojeg će se provoditi promjene.

Tri modela koja predlaže EU:

1. Tvrtka za prijenos električne energije u potpunosti se izdvaja i organizacijski i imovinom
2. Prijenos se izdvaja u posebnu tvrtku organizacijski, ali ne i imovinom
3. Djelatnost prijenosa se ne izdvaja iz matice, no tvrtka ima svoju Upravu i NO koji su neovisni od matice