Stečajni zakon ove jeseni čekaju izmjene i dopune koje će za Vladine potrebe pripremiti Ministarstvo pravosuđa.

Cilj je ubrzati stečajeve koji po općem mišljenju predugo traju, te s druge strane omogućiti povoljnije namirenje vjerovnika u stečaju. Problemi nisu mali: prema podacima Ministarstva pravosuđa, 89 stečajeva traje dulje od 10 godina, 166 dulje do pet godina, a 287 dulje od tri godine. Prema studiji Svjetske banke o lakoći poslovanja, Hrvatska zauzima 94. mjesto po brzini i lakoći vođenja stečajeva. Uspješnost, pak, u naplati iznosi oko 30 posto. Iako je sve to s razlogom povod stečajnih promjena, pitanje je hoće li zahvati biti ipak veći.

Prema našim izvorima, pojedini članovi radne skupine osnovane za tu svrhu otvorit će tu temu. Konkretno, postoje ideje da je vrijeme zrelo da se predstečajni postupci i nagodbe prepuste sudstvu po njemačkom modelu, a naglašava se i potreba da se u stečajeve ponovo uvode mogućnost sanacije stečajnog dužnika.  Ministarstvo pravosuđa pozvalo je sve trgovačke sudove, kao i Visoki trgovački sud, da se prijedlozima uključe u poboljšanje stečajnog propisa na liniji ubrzanja stečaja i boljeg namirenja vjerovnika. Navodno je Ministarstvo u tom smislu dobilo dosta prijedloga, no što konkretno suci predlažu, biti će poznato uskoro. Idućeg tjedna trebala bi svoj prvi sastanak održati radna skupina u kojoj je 15 članova iz svih zainteresiranih skupina.

Pored predstavnika akademske zajednice, odvjetnika i javnih bilježnika (struke), u stečajne promjene uključeni su i predstavnici sindikata, poslodavačke udruge te banaka. Drugim riječima, kaže naš izvor, ministar pravosuđa Orsat Miljenić otvoren je za sve prijedloge, a radna skupina je tu da sve prijedloge raspravi. To bi značilo da će se rasprava voditi i u pogledu velikih zahvata u insolvencijsko pravo, a glavno pitanje je uvođenje stečajnog plana prije otvaranja stečaja po uzoru na njemački zakon. Nijemci imaju mogućnost sklapanja sporazuma između dužnika i vjerovnika u fazi između podnošenja prijedloga za otvaranje stečaja i njegova otvaranja. Iako se ne zove tako, zapravo je riječ o predstečajnoj nagodbi pod kontrolom suda.