Prije godinu dana pokrenuta inicijativa slavonskih pčelara uskoro bi se trebala i ostvariti. Nezadovoljni što njihov med nije zaštićen nijednom od europskih oznaka, pokrenuli su projekt zaštite izvornosti tog autohtonog hrvatskog proizvoda.

Podupiru županije

Za početak će se krenuti sa zaštitom pet vrsta meda koji će moći dobiti etiketu izvornog slavonskog, a to su bagremov, lipov, kestenov te medovi uljane repice i suncokreta. Projekt su financijski poduprle slavonske županije.

– Europska unija potiče zaštitu regionalnih proizvoda, a nama je stalo da brendiramo postojeću kvalitetu. Naš je med u Europi, osobito u Njemačkoj, veoma cijenjen i priznat, no tamošnji ga trgovci pakiraju kao svoj. Ishođenjem certifikata stekli bismo prednost u odnosu na druge proizvođače – kaže Stjepan Aračić, predsjednik Pčelarske udruge “Zrinski” iz Slavonskog Broda.

Projekt pokrenut u Virovitičko-podravskoj županiji domaće bi pčelare trebao zaštititi od nepovoljne situacije na tržištu. Danas je u Hrvatskoj čak 11 tisuća pčelara s 550 tisuća pčelinjih zajednica.

Cilj udruženih slavonskih pčelara je podignuti kvalitetu, ali i cijenu svog meda te povećati isplativost proizvodnje. Time će pokazati kako ova regija ima vrlo kvalitetan i prepoznatljiv proizvod, koji se može koristiti i u turizmu.

Zaštitom i brendiranjem meda oni ujedno žele stati na kraj prekomjernom uvozu nekvalitetnog meda iz Kine, kojeg je lani uvezeno 300-tinjak tona i koji se na tržište stavlja pomiješan s domaćim, iako se u Hrvatskoj proizvodi 50 posto više meda od naših potreba.

Sjeda u uho kupcima

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

– Osim neupitne kvalitete, i brendiranje meda važno je ako želimo postati konkurentni na zahtjevnom europskom tržištu. Time se naš proizvod popularizira i sjeda u uho potrošačima – kaže pčelar Toni Guberac (na slici), koji na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Tomici kod Slavonskog Broda ima oko 150 košnica. On smatra kako bi se u cijelom postupku ipak trebalo ograničiti samo na neke specifične sorte poput medljikovca, amorfe ili lipe, koji su u Slavoniji izrazito kvalitetni.