Nakon Uljanika država će u još tri brodogradilišta, čija je privatizacija u tijeku – 3. maj, Brodosplit i Brodotrogir, provesti postupak odštete za nekretnine na pomorskom dobru, i to za ukupno 6,75 milijardi kuna.

Sporazume kojima rješava imovinsko-pravne odnose s tri navedena škvera Vlada je odobrila na zatvorenoj izvanrednoj sjednici u utorak kako bi se proces prihvaćanja programa restrukturiranja u Bruxellesu, o kojemu ovisi i zatvaranje poglavlja 8. u pregovorima o ulasku u EU, konačno počeo privoditi kraju. Tim se sporazumima škverova i Vlade utvrđuju popisi nekretnina u vlasništvu škverova koje su na pomorskom dobru te prava i obveze nad tim nekretninama, za koje će škverove država odštetiti primjerenom naknadom. Zahvaljujući tome modelu pulski Uljanik isključen je s popisa brodogradilišta u teškoćama. Brojke se tek neznatno razlikuju od onih koje su prije godinu dana predložile uprave škverova. Pojedinačno, najveća je naknada kompenzacije u slučaju 3. maja, 3,22 milijarde kuna, što je čak i iznad obveza koje, prema dostupnim podacima, tvrtka ima prema državi. Time zapravo 3. maj biva gotovo u potpunosti saniran i očišćen od obveza. Za Brodosplit je naknada podignuta s prije spominjanih 2,7 na 2,9 milijardi kuna, dok će za Brodotrogir odšteta biti 634 milijuna kuna. Pridoda li se Uljanikova odšteta od 1,04 milijarde kuna, država će kroz taj proces škverovima otpisati gotovo 8 milijardi kuna obveza. U taj iznos svakako treba dodati još i Kraljevicu, za koju sporazum o prijeboju u ovom krugu nije donijet, a za koju se taj iznos procjenjivao na 369 milijuna kuna. Otvoreno je i pitanje Uljanik TESU, u kojem tvrde da ih treba odštetiti za 100 milijuna kuna. Tim sporazumima država i brodogradilišta, osim što prebijaju obveze tih poduzeća po osnovi protestiranih jamstava i kredita osiguranih jamstvima države i drugih obveza, ujedno utvrđuju smanjenje troškova restrukturiranja škverova, čime se ujedno smanjuje i vlastiti udio privatnih vlasnika.