Većinu uprava hrvatskih brodogradilišta zanima hoće li ministar financija Ivan Šuker, nakon što je završio prvi krug privatizacije, staviti potpis na državna jamstva bez kojih ne mogu dobiti nove kredite.

Uprave brodogradilišta 3. maj, Brodosplit i Brodotrogir ispregovarale su nove kredite sa stranim banarima. Ukupno se radi o više od 400 milijuna dolara, no banke čekaju da dobiju državna jamstva. Škverovi zasad nisu omekšali ministra Šukera i to unatoč odlukama Vlade da se mogu zadužiti uz nova jamstva kako bi preživjeli privatizaciju, a sada će ministar trebati popustiti, smatraju u udruzi Hrvatska brodogradnja. Predsjednik Uprave riječkog 3. maja Krešimir Starčević ističe da se ta tvrtka nije zaduživala od listopada 2008. “Vlada je odlukom iz srpnja ove godine odobrila 3. maju kreditno zaduženje u iznosu od 210 milijuna dolara kod domaćih ili stranih banaka. Sklopili smo predugovor s britanskom bankom, te ga predali Ministarstvu financija gdje čeka na državno jamstvo. Potražujemo i 49 milijuna dolara od dva brodara i Ministarstva mora”, kaže nam Starčević i dodaje: “Bez kredita 3. maj ne može nastaviti poslovanje!” Objašnjava da se proteklih godina tvrtka zadužila za 2,5 milijardi kuna, pa su samo kamate u ovoj godini trošak od 215 milijuna kuna. Pouzdani izvori tvrde da se i uprave Brodotrogira i Brodosplita pozivaju na Vladinu odluku, no u njihovom slučaju odobrenje za kredite dano je u prosincu 2008.

Po toj verziji, Brodotrogir računa s kreditom od 80-ak milijuna dolara, a Brodosplit na više od 100 milijuna dolara. Predsjednik Uprave Brodotrogira Mateo Tramontana kao i Brodosplita Srđan Kovač nisu se očitovali o konkretnim iznosima. “Brodotrogir ima velikih problema s likvidnošću i više ne može ispunjavati obveze po međunarodnim brodarskim ugovorima, a prijeti nam da ćemo plaćati penale za kašnjenja. Tvrtka se nije kreditno zadužila od konca 2007.”, kaže Tramontana. Kovač tvrdi da splitski škver cijele godine posluje bez novih jamstava. “Brodosplit ima probleme u tekućem poslovanju, plaćanju obveza prema dobavljačima i poštivanju rokova, no još se nosimo s njima. Najteže nam je u sferi novih ugovora koji su potrebni neovisno o tome tko će biti vlasnik Brodosplita. Svjetsko tržište je u velikoj krizi, a potencijalni naručitelji se teško odlučuju za narudžbe u škveru čiji su budući vlasnik i njegovi planovi još nepoznati”, kaže on.