Druženja, putovanja, festivali i koncerti najviše nedostaju potrošačima-korisnicima bankarskih usluga u Hrvatskoj u vrijeme pandemije, zbog čega ih, ali i financijske situacije gotovo 50 posto ne planira putovati ove zime u inozemstvo, pokazalo je jesensko istraživanje MasterIndex kompanije Mastercard.

To je online istraživanje za tu kompaniju u rujnu i listopadu provela agencija Improve na uzorku od tisuću korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj od 18 do 55 godina, a uz pitanja o navikama korištenja financijskih usluga i stavu prema platnim karticama ove je jeseni istraživanje prošireno i pitanjima o utjecajima pandemije na potrošače.

Ispitanici su, kako je pokazalo istraživanje, pritom najviše zabrinuti za financijsko stanje, dinamiku u obiteljskim odnosima i sreću te društvene veze i odnose, nakon čega za zdravlje, s time da su stariji u pandemiji zabrinutiji za fizičko, a mlađi više za mentalno zdravlje.

Najviše ispitanika, 46 i 45 posto, strahuje da će zbog pandemije izgubiti posao i da će pasti kvaliteta zdravstvene skrbi, dok ih 33 posto brine porast cijena, njih 31 posto ograničenja putovanja, a 30 posto pad kvalitete obrazovanja. Tek ih 12 posto brine hoće li biti zaraženi.

Osim druženja, putovanja te festivala i koncerata, u pandemiji potrošačima jako nedostaju i obiteljska okupljanja, kazališta, kino i izložbe te sportska događanja, a manje izlasci i noćni život te rekreacija.

Samo 21 posto ispitanih se još nada putovanjima

Istraživanje je pokazalo i da je zbog pandemije te financijske situacije za više od pola pao postotak onih koji planiraju putovati ove zime u usporedbi s prošlom godinom, pa se tako sada tek njih 21 posto još nada putovanjima, dok ih gotovo polovica ili 48 posto ne planira ove zime otputovati u inozemstvo. U isto vrijeme prošle godine, ti postoci su izgledali sasvim suprotno – 48 posto ispitanih je planiralo putovati u inozemstvo, a 27 posto nije.

Od onih koji planiraju putovati ove zime, 11 posto ih planira adventske izlete u neku od europskih metropola (u 2019. je takvih bilo 25 posto), dok ih svega po 5 posto planira putovanje zbog skijanja i dočeka Nove godine, i to najdulje četiri do sedam dana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Najviše ta putovanja planiraju ispitanici iz Istre, Primorja i Gorskog kotara, a zatim Dalmatinci i Zagrepčani.

S druge strane, oko 46 posto ispitanih je reklo da planiraju putovanja po Hrvatskoj, i to najviše njih iz Dalmacije, Istre i Zagreba, a najmanje iz Slavonije, a svi koji putuju smještaj planiraju rezervirati online, većinom preko internetskih buking ili stranica putničkih agencija, te to platiti većinom debitnim karticama.

Manje putovanja, ali veća prosječna potrošnja

Istraživanje je utvrdilo i da je u zadnjih 12 mjeseci smanjen broj turističkih putovanja za 19 posto, a poslovnih za 38 posto u odnosu na rezultate istraživanja iz 2019., kao i da su ispitanici nešto više trošili na putovanjima u inozemstvu nego lani.

Prema odgovorima ispitanika, prosječni troškovi njihovog zadnjeg turističkog putovanja u inozemstvu iznosili su 6.113 kuna, što je znatno više od prosjeka u 2019. (5.153 kune) ili u 2018. (5.929 kuna).

Turistički i radi razonode su u prosjeku najviše ili tri puta u zadnjih 12 mjeseci putovali Zagrepčani, a najmanje ili 1,8 puta ispitanici iz Sjeverne Hrvatske, dok ih gotovo 60 posto nije u zadnjih 12 mjeseci putovalo izvan Hrvatske (lani je takvih bilo 40 posto).