Uoči druge obljetnice napada Rusije na Ukrajinu, koji se obilježava sutra, u subotu 24. veljače, članice Europske unije dogovorile su i trinaesti paket sankcija Putinovoj agresorskoj državi.

Sankcije idu dalje, jer su nakon smrti ruskog oporbenog lidera Alekseja Navaljnog SAD najavile nove mjere. Za Uniju je rezultat dosadašnjih sankcija smanjenje i izvoza i uvoza, te promjena njegove strukture.

Slabljenje ruske valute
Vrijednost izvoza u Rusiju smanjila se za 61 posto u razdoblju od veljače 2022. godine, dok se uvoz iz Rusije smanjio za 82 posto. Prema najnovijim Eurostatovim podacima, udio Rusije u uvozu iz zemalja izvan EU-a smanjio se s 9,5 posto u veljači 2022. godine na 1,9 posto u prosincu 2023., dok se udio u izvozu izvan EU-a u istom razdoblju smanjio s 3,8% na 1,4%. A dok se europski izvoz u Rusiju smanjio u odnosu na predratna vremena, hrvatski se izvoz povećao, i to značajno.

Naime, godinu prije invazije na Ukrajinu, u Rusiju su hrvatske tvrtke izvezle roba vrijednosti 204 milijuna eura, u 2022. on je pao na 182 milijuna, dok je u jedanaest mjeseci prošle godine bio vrijedan 209 milijuna eura.

Robe koje se plasira u Rusiju uglavnom nisu obuhvaćene sankcijama, ali je tijekom tog vremena vrijednost izvoza lijekova i farmaceutskih proizvoda najviše rasla, te oni uvelike premašuju polovicu ukupnog izvoza, oko 60 posto. Tomu zapravo pridonose riječki JGL i koprivnički Belupo.

Značajniji su izvozni proizvodi koje se plasira u Rusiju i dalje kreme za brijanje, te hula-hop čarape i grudnjaci. A za razliku od EU, zahvaljujući sankcijama, konačno je lani, prema obrađenim podacima DZS-a za jedanaest mjeseci, bez prosinca, u trgovinskim odnosima s Rusijom ostvaren i suficit.

No, poslovanje hrvatskih tvrtki, kao i gospodarstvenika iz drugih članica EU, otežano je na ruskom tržištu osim zbog sankcija Zapada i protusankcija Ruske Federacije, i zbog slabljenja ruske valute, te suspenzije Sporazuma između Hrvatske i Rusije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Uspješno poslovanje, kažu upućeni, jedino ne šteti farmaceutima, koji su sve prijavljeni kao ruske tvrtke, te im suspenzija Sporazuma ne šteti.

Nabavljali i aluminij
Kad je o uvozu riječ, sankcije su dovele do toga da je njegova vrijednost spala na rekordno nisku razinu, na 56 milijuna eura. U odnosu na godinu ranije, to je smanjenje za 88%. Kao i kod drugih u EU, to je uglavnom rezultat embarga na uvoz nafte. Iz Rusije se nabavljao i aluminij, no da su se kroz dvije godine gospodarstvenici koji su imali veze s ruskim tržištem uglavnom prilagodili novim okolnostima potvrđuju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

“S obzirom na obujam sankcija koje su trenutačno na snazi između EU i Rusije i na smanjene vrijednosti robne razmjene nema puno upita vezano za poslovanje s Rusijom, poduzeća se prilagođavaju novim uvjetima i traže alternativna tržišta”, ističe Suzana Knežević iz Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK.

Statistike ni na razini EU, pa ni kod nas, ne daju i jasan pregled prolaze li i kuda sankcionirane robe nekim drugim kanalima. Osim u vanjsko-trgovinskim odnosima, rat u Ukrajini i odnos prema Rusiji ostavio je vidljiv trag i na turističkim rezultatima.

U godini prije rata Hrvatsku je posjetilo 145,5 tisuća ruskih turista, koji su inače poželjni kod domaćih hoteljera i ugostitelja i slove kao dobri gosti i potrošači. Tada su ostvarili više od 800 tisuća noćenja, dok ih je lani u Hrvatsku na odmor stiglo manje od 38 tisuća sa zabilježenih oko 200 tisuća noćenja.