Prvi fond rizičnoga kapitala u Hrvatskoj, Quaestus Private Equity kapital, prošli je tjedan zaključio svoj prvi izlazak iz nekoga ulagačkog projekta. Prodajom udjela u Tele2 švedskom partneru više je nego udvostručen ulog iz 2005. godine. Borislav Škegro jedan je od triju osnivača i današnjih četiriju partnera u Quaestusu. Ujedno je i najeksponiraniji u tom kvartetu. Interes medija i dalje je uvelike vezan uz njegove bivše političke mu funkcije (ministra financija i potpredsjednika Vlade za ekonomiju) te ulogu jednog od glavnih kreatora ekonomske politike devedesetih godina. S njim smo razgovarali nekoliko dana prije ostavke Ive Sanadera.

Prodaja udjela u Tele2 donijela je fondu i ulagačima lijep profit. No zašto baš sad, je li to baš pitanje optimalnog trenutka?
U ovoj vrsti posla to je uistinu pitanje optimalnog trenutka. Quaestus je svojim angažmanom znatno pridonio dolasku i lansiranju trećega mobilnog operatera, a time i istinske konkurencije na tom domaćem tržištu. Od start-up projekta započetog prije pet godina Tele2 se razvio u stabilnog operatera sa znatnim tržišnim udjelom koji konzistentno nudi najjefitinije cijene usluga. Prema nekim našim kalkulacijama, da su svi hrvatski korisnici mobitela koristili Tele2 usluge u protekle tri godine, uštedjeli bi više od 3,5 milijardi kuna zbog nižih cijena. Dakle, ta faza ranog razvoja u kojoj je Quaestus igrao značajnu ulogu sada je iza nas i više ne vidimo mogućnost znatnog doprinosa u daljnjem razvoju kompanije. S druge strane investicijsko razdoblje fondova rizičnoga kapitala, od u pravilu pet godina, završilo je krajem prošle godine. Nastupilo je petogodišnje razdoblje u kojem trebamo izlaziti iz investicija.

Jeste li uopće bili u prilici dodatno ulagati kroz dokapitalizacije, a time i dodatno zaraditi u prodaji?
Prilika za ulaganje uvijek ima, no hoće li biti profitabilno ili ne, nemoguće je znati u trenutku ulaganja. Da smo unaprijed znali da ćemo zaraditi 125 posto na uloženo i da ne postoje statutarna ograničenja, uložili bismo sve što imamo. No ne smijemo zaboraviti da je fond preuzeo i investicijske rizike te da sve skupa i nije moralo završiti ovako dobro. Bilo je i teških trenutaka, mnogi su interesi bili da naša beba ne ugleda svjetlo dana.

Koliko ste imali utjecaja u upravljanje i pozicioniranje Tele2 na domaćem tržištu?
Naša uloga odnosila se primarno na davanje podrške strateškom partneru u svim aspektima gdje je domaće razumijevanje prilika i odnosa na tržištu bitno za uspjeh. To je ono što Quaestus, kao domaći partner, najbolje zna. S druge strane očekuje da Tele2 kao paneuropska kompanija koja se izgradila na platformi izazivača monopolista dade dominantan doprinos u tehničkim, organizacijskim i marketinškim aspektima projekta. Drago nam je što je postao ogledni primjer uspješnog partnerstva domaćih i stranih investitora. To je i ključan element našega poslovnog modela – biti prva adresa na koju će se respektabilni strani investitori obratiti kad žele kvalitetnoga domaćeg suinvestitora.

Zna li se već što sa 9 milijuna eura utrška; jesu li investitori u ovim vremenima skloniji povlačenju novca?
Vremena su takva, a i pravila fonda da se novac vraća investitorima. No, mi oportunistički optimiziramo vrijednost cjelog fonda. Pokaže li se da ona ovisi o vremenskoj dinamici ili modalitetu isplata, pribjeći ćemo takvom, za naše investitore boljem rješenju. Interna stopa rentabilosti cijelog fonda naš je jedini egzaktno mjerljiv kriterij uspješnosti.

Kad je realno očekivati sljedeći izlaz? Hospitalija trgovina je npr. dio portfelja i nešto duže od Tele2, već peta godina teče i Metronetu.
Pozorno pratimo naše ostale investicije (Hospitalija trgovina, Metronet, Akromion, Hlad, Vulić&Vulić, GFG-Daily Fresh) kako bismo utvrdili optimalan trenutak za izlaz. Nadam se da ćemo ove godine imati još dobrih vijesti. Naravno, ne možemo ignorirati okolnosti na svjetskim i domaćim tržištima u posljednjih godinu dana. Pokušavamo se prilagoditi teškim uvjetima i uvjereni smo da ćemo i u idućim izlazima uspjeti generirati dobru zaradu za naše investitore. To će ujedno značiti da smo trajno osigurali više od tisuću novih radnih mjesta.

Na što se odnosi ta brojka?
Na naše kompanije i njima inducirano sekundarno zapošljavanje.

Na koji način Quaestusovi današnji biznisi najviše osjećaju recesiju/krizu – pad potražnje, likvidnost ili izvori financiranja?
To su u pravilu tvrtke koje se razvijaju i kojima treba kapital te ih najviše pogađa nedostatak kapitala i otežano kreditiranje od banaka. Bebe u uvjetima nestašice dječje hrane. Strašno. Stoga je važno da država i banke naprave sve da spriječe gašenje malih i mladih, brzorastućih tvrtki. Starije će izdržati i preživjeti, uz nešto ožiljaka. Osjećaju se i posljedice smanjenja potražnje, no na taj scenarij smo se pripremili prilikom utvrđivanja poslovnih planova za ovu godinu.

PUNA STIPENDIJA

Kako privući kupce, postaviti cijenu i razviti posao? 32 poduzetnika to mogu naučiti besplatno

Najuspješnije trgovačko društvo

KTC je dobitnik Zlatne kune u kategoriji najuspješnijih velikih tvrtki Koprivničko-križevačke županije

Prema prigovaranjima poduzetnika problem nelikvidnosti se kratkoročno nameće najvišim prioritetom. S tim imate iskustva i ‘s druge strane’. Kako gledate na raspetljavanje tog lanca?
Ako se hitno ne poduzmu dodatne Vladine mjere i uštede, bit će još gore. Hitno, bez obzira na sve političke tajminge.

Koje dodatne mjere i uštede?
Uštede u javnoj potrošnji na svim razinama, debirokratizacija, liberalizacija, privatizacija, prestanak subvencioniranja kroničnih gubitaša.

Jeste li, odnosno što ste kao biznismen očekivali od protukriznih Vladinih mjera?
Očekivao sam nešto više i dosta prije. No još ima nešto malo vremena. Ne previše. Pritom je od nešto manjeg značenja formiranje gradskog vijeća u Šibeniku ili Sisku, ako me shvaćate.

‘Vaš’ PDV lani je ušao u drugo desetljeće, ali proračunski manjak i recesija stavili su na kušnju i konstantu 22 posto. Ako već ne ide s dostatnim rezanjem rashoda i tuđom štednjom, je li to bolje od drugih rješenja za prihodnu stranu?
Ako se razgovara o povećanju prihoda, PDV je tu jedini ozbiljan kandidat. Sve egzibicije s trošarinama pokazuju da ne vlada struka, već strah, strah od nepopularnosti. To nije dobro.

Dokle se mogu odgađati nepopularni rezovi?
Vrijeme odgađanja je prošlo. Vrijeme reakcije mjerimo u danima, ne tjednima, tko god se utrkivao. Odgađanje bi značilo katastrofu, kažem to bez želje za pretjerivanjem. BDP, korektno mjeren, pada već četvrto tromjesečje, uz ubrzavanje pada. SAD i EU ne pokazuju preokret. Dakle, sada ili nikada.

Što konkretno, ili što najžurnije?
Smanjenje javnih rashoda za nekoliko milijardi kuna.

MMF?
Dapače! On ima novca, a mi ga trebamo, zar ne?

Krizno vrijeme istodobno se smatra pogodnim za ‘private equity’ igrače. Je li šteta što sad nemate na raspolaganju za ulaganja, recimo, još 30-ak milijuna eura?
Šteta je, velika šteta. Na primjeru Tele2 vidjeli ste da smo uložili kada je zapravo bilo idealno za prodavanje (morali smo, ciklus pet plus pet godina!), a izašli smo u trenutku idealnom za ulaganje. I to uz povrat od 2,2 puta uloženo. Zamislite kakav bi povrat bio da je bilo obrnuto. Šteta je što nemamo kapitala za ulaganje jer smo u situaciji u kojoj se svjež kapital jako cijeni i koja je idealna za kupnju.

Planirate li ponovno prikupljati kapital, za neki novi fond rizičnoga kapitala?
Nadamo se da ćemo do kraja iduće godine napraviti novu rundu dokapitalizacije i osnovati Quaestus2, koji će biti veći od prvog i pored domaćih uključiti i međunarodne investitore.

Za razliku od tog fonda, nekretninski vam je do prije mjesec-dva bio znatno ‘podinvestiran’ pa se bila oglasila i Hanfa. Koliko je sad imovine u nekretninama?
Nekretninski fond je u idealnoj situaciji za investiranje, baš zbog činjenice da ima likvidnosti i da zbog toga može diktirati uvjete prilikom ulaganja. Uvjereni smo da će se u relevantnom razdoblju tri do pet godina pokazati uspješnost naše strategije. Sada je postotak naše imovine uložen u nekretnine ispod limita od 60% koji je zadala Hanfa, no smatramo da ćemo doći do te razine u razdoblju odobrenom za usklađenje. Ponavljam, nama je zarada investitora (time i nas kao fond-menadžera) vrhunski kriterij. Zapravo, pametni ljudi su prihvatili činjenicu da nekakvi limiti vrijede samo u “normalnim” okolnostima. U oluji svih oluja jedro se dodatno krati, brzina smanjuje i ne izlazi se u nepotrebne plovidbe.

Što je najviše utjecalo na to da se preusmjerio na ‘gotove nekretninske proizvode’, na klasu generatora prihoda od najma?
Naša je zadaća kao upravljača fondom načelno vrlo jednostavna: postići optimalnu kombinaciju zarade i rizika, odnosno maksimizirati zaradu i minimizirati rizike. Naravno, implementacija tog načela je komplicirana, i to je ono što razdvaja dobre od loših upravljača. Fond pronalazi dovoljno zanimljivih projekata koji generiraju prihode od najma i od kojih se može očekivati atraktivna stopa povrata. Nekretnine su manje likvidan oblik ulaganja od onog u financijsku imovinu. Uzimajući to u obzir, u uvjetima ograničenoga kapitala i izražene nelikvidnosti na tržištu držimo mudrim posebnu pozornost obratiti na nekretninske projekte koje, relativno govoreći, karakterizira veći stupanj likvidnosti. Stoga sadašnji fokus na “gotove nekretninske proizvode”, tj. na već iznajmljene poslovne ili skladišne prostore. Oni donose gotovinu svaki mjesec.

Krediti su stvar tržišta, a ne puke mehanike

Je li realno/opravdano u krizi od banaka očekivati solidarnost u pristupu cijenama kredita?
I banke moraju uvažiti olujne okolnosti u gospodarstvu. Cijena kredita je tržišna kategorija, ali ne puka mehanička, već uvijek unutar nekih razumnih granica.

Jesu li one sad izvan njih? Ili kolike kamate danas plaćaju poduzeća u vašem portfelju?
Dvoznamenkaste stope, no još prihvatljive s obzirom na okolnosti.

Milijarda kuna nije nedostižan cilj

Jeste li prolongirali planove u vezi s ciljanih milijardu kuna kapitala nekretninskog fonda? To se čini golemim i teško dohvatljivim u dogledno vrijeme?
Očekujemo drugu rundu dokapitalizacije do kraja iduće godine. Hoćemo li, s obzirom na krizu, biti u stanju dosegnuti čitavih milijardu kuna, pokazat će vrijeme. Budući da u drugoj rundi planiramo uključiti i međunarodne investitore, ne smatram da je taj cilj nedostižan. U međuvremenu smo stekli određena iskustva, a osim toga i kadrovski smo se ojačali pa će i s tog motrišta lakše ići nego prvi put. Naime, danas imamo 24 zaposlena, od čega je 14 “proizvodnih” profesionalaca, analitičara i menadžera.