Jesenska sjetva pšenice je pri kraju, a iako je uz dobro vrijeme optimalno da se ona može sijati još idućih desetak dana, prve procjene govore da su hrvatski ratari ove godine ipak više zasijali, i to za 15 do 20 posto nego što je to bilo prošle godine.

Prošle godine Hrvatska je imala rekordno nisku sjetvu ove ratarske kulture, najmanju od osamostaljenja, što je počelo zabrinjavati stručnjake. "Sjetva se, uz dobro vrijeme, još uvijek može obavljati, no prve procjene govore o rastu površina na nekih 135.000 do 140.000 hektara, što je između 15 i 20 posto više nego što je to bilo prošle godine", kaže Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri ŽK Osijek. 

Neće nestati s njiva
On kaže da je posebno dobra vijest da su nakon uvođenja Kodeksa o kvaliteti pšenice poljoprivrednici okrenuli većoj sjetvi sjemenske pšenice, a ne kao dosad 'tavanuše'. Cijena pšenice ove se godine u otkupu kretala od 0,95 kuna za kilogram za četvrtu, do 1,10 kuna za prvu klasu što je bio dobar razlog da se veći broj poljoprivrednika ponovo okrene ovoj krušarici.

"Hrvatska je u 2016. zasijala oko 115.000 hektara, a uz prosječan prinos od 5,9 tona po hektaru, proizvedeno je oko 679.000 tona pšenice, što je dovoljno za podmirenje vlastitih potreba, ali na granici da cijena u proljeće bude velika", kaže Nad. Pšenica, jedna od najstarijih kultura koja po proizvodnji žitarica zauzima drugo mjesto u svijetu, zasigurno još dugo, bez obzira na cijenu ili ostvarenu dobit, neće nestati s naših oraničnih površina. Najviše obradivih poljoprivrednih površina pšenica je zauzimala 2013. – 204.506 ha. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku naša najvažnija krušarica u posljednjih 13 godina u prosjeku se uzgajala na 168.029 ha s prosječnim prinosom od 4,89 t/ha. Ovih dana procjene o proizvodnji žitarica objavila je i EU.

Očekuje se da će se proizvodnja žitarica u Uniji u 2017./18. neznatno oporaviti, s porastom od 1,5% u usporedbi s 2016./17. kada je proizvedeno 300 milijuna tona žitarica. Takva razina proizvodnje i povećanja može se smatrati zadovoljavajućom, jer je ukupna površina EU zasađena žitaricama smanjena za 1 posto ove godine prema prošloj. Međutim, ukupna razina proizvodnje EU žitarica i dalje bi trebala ostati 1,6%, ispod prosjeka u pet godina, prema kratkoročnom izvješću Europske komisije.

Velike zalihe spuštaju cijenu
Za 2016./17. procjenjuje se da je svjetska proizvodnja žitarica dosegla rekordnu razinu od više od 2100 milijuna tona. Godine 2017./18. globalna proizvodnja žitarica trebala bi se smanjiti za 4%, a do 2000 milijuna tona, što bi i dalje dovelo do velikih količina na globalnom tržištu. Kao posljedica velikih zaliha, svjetske i EU cijene žitarica bile su, i očekuje se da će ostati, niske, tvrde EU stručnjaci. Očekuje se da će izvoz žitarica iz EU smanjiti s 38,1 milijuna tona u 2016./17. na 37,8 milijuna za 2017/18. S druge strane, planirano je da će se uvoz povećati za 7,6% sa 19,3 na 20,8 milijuna tona.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost