Oko kredita vezanih uz švicarski franak, u koje se zaplelo više od sto tisuća građana, u posljednje dvije-tri godine definitivno nije manjkalo drame.

Tako se i neka ne tako davna zbivanja u vezi s tim danas čine dalekom prošlošću. Tko se još sjeća takozvanih balon kredita, s “odgođenim potraživanjem”, model koji su sredinom 2011. iznjedrila panična vijećanja Vlade Jadranke Kosor i banaka u potrazi za nekim odgovorom na tadašnje divljanje franka, s ciljem da se olakša položaj kreditno zaduženim građanima? Ovih dana na tu je epizodu podsjetio HNB u svom Biltenu o bankama, u analizi kreditnog portfelja građana. Cijela ta strka u ljeto 2011. rezultirala je do ove godine sa samo 25 korisnika stambenih kredita u CHF koji su iskoristili tu mogućnost, otkrio nam je Bilten. Još dok su se u Vladi odvijale te napetosti, mnogi su ocjenjivali kao ‘puno zujanja za malo ili ništa meda’, a sad je to i kvantificirano.   

“Memorandum o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita” sklopljen je u lipnju 2011., a u kolovozu te godine zaključen je i I. dodatak Memorandumu, kojim je omogućeno fiksiranje tečaja kune prema švicarskom franku na 5,80 te prenošenje razlike u iznosu anuiteta izračunatog po fiksiranom i stvarnom tečaju u tzv. odgođeno potraživanje, podsjećaju u HNB-u. U međuvremenu, dodaju, lani je osjetno smanjen broja korisnika stambenih kredita u švicarskim francima, a dio njih vjerojatno je iskoristio i druge mogućnosti smanjenja kreditnog opterećenja. 

Kretanja u portfelju stambenih kredita vezanih uz ‘švicarce’ uvelike su utjecala i na pad iznosa i kvalitete ukupnih stambenih kredita koji su lani okopnili 0,7 posto (1,1 posto bez utjecaja tečaja). Izloženost banaka na osnovi stambenih CHF-kredita smanjila se za 1,5 milijardi kuna (6,2%), pa je rast stambenih kredita u eurima za 1,2 milijarde (4,1%) samo ublažio smanjenje. 

U pogledu kvalitete, kod stambenih kredita u francima oni s otežanom naplatom,  klasificirani u skupine B i C, porasli su za 18,1 posto. To je dalo pečat i ukupnom pogoršanju kvalitete stambenih kredita, iako su sličnom dinamikom porasli i problematični stambeni krediti odobreni u kunama i u eurima, napominje se u Biltenu. No, nakon što je udjel ‘loših’ stambenih kredita početkom ove godine dosegnuo 6,2 posto (jedan postotni bod više nego godinu prije), već sredinom godine probio je i 7 posto, odnosno 4 milijarde kuna od ukupno odobrenih 57,4 milijardi. 

Od četiri milijarde kuna loših na problematične eurske otpada manje od trećine (1,32 milijarde kuna), dok više od polovine stambenih kredita B i C kategorije čine oni vezani uz franak (2,3 milijarde kuna). Udjeli tih dviju valuta u ukupno odobrenim stambenim kreditima je obrnut: eurskih je 55 posto (31,5 milijardi kuna), a onih u CHF 37% (21,5 mlrd.). Drugim riječima, loših među eurskima danas je 4,2 posto, dok je takvih u slučaju CHF više od 10 posto.

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

štedi vrijeme i novac

Stres pri popisu zaliha? Ovo je rješenje koje to rješava jednim skeniranjem