Siva ekonomija, česta pojava u Europi, u Hrvatskoj iznosi 28 posto (13 milijardi eura) ukupnog BDP-a, istaknuto je na današnjoj prezentaciji kompanije Visa Europe. Istraživanje o sivoj ekonomiji i njezinoj povezanosti s elektroničkim plaćanjima, uz potporu Visa Europe, provela je poznata globalna konzultantska tvrtka A.T. Kearney i prof.dr.Friedrich Schneider, jedan od najvećih stručnjaka u području sive ekonomije, stoji u priopćenju Vise.

„Provedeno istraživanje ukazuje na veličinu sive ekonomije u Hrvatskoj u odnosu na BDP, pa je tako 2008. godine iznosila 29,6 posto, izbijanjem svjetske financijske krize 2009. godine porasla je na 30,1 posto, no od tada bilježi postojani, no vrlo blagi pad. Tako je 2010. godine siva ekonomija pala na 29,8 posto, godinu kasnije na 29,5 posto, a 2012. na 29 posto. Rad na crno i niža stopa prijavljivanja posebice u graditeljstvu, trgovini i turizmu najviše doprinose veličini sive ekonomije u Hrvatskoj.“ istaknula je tijekom izlaganja Gorana Perišić Kranjčec, Visa Europe, Country Manager za Hrvatsku.

Catalin Cretu, Visa Europe Subregionalni Manager za Rumunjsku, Hrvatsku i Sloveniju, je pak istaknuo: “Većina aktivnosti u sivoj ekonomiji bazirana je na gotovini, koja je zapravo nesiguran i skup instrument plaćanja. Reguliranje sive ekonomije lakše je uz smanjenje upotrebe gotovine te provođenja mjera kojima će se banke moći aktivnije uključiti u cijeli proces. Ovo istraživanje pokazuje da je povećanje elektroničkih plaćanja od deset posto tijekom četiri uzastopne godine povezano sa smanjenjem sive ekonomije četiri-šest posto.“

I za Hrvatsku udrugu banaka tema sive ekonomije je vrlo važna. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) je istaknuo; “Hrvatska udruga banaka je uvijek bila aktivna u razvoju, pomaganju i promicanju bezgotovinskog plaćanja. Vjerujemo da će naši napori, u stvaranju okvira za napredak u propisima elektroničkog plaćanja i provedba kroz naše Odbore za platni promet i Kartično poslovanje, dovesti do značajnog povećanja bezgotovinskih transakcija i aktivno doprinijeti transparentnosti u poslovanju isto kao i naši napori u povećanju sigurnosti gotovine, kartica i Cybersecurity i naše članstvo u Europskom vijeću plaćanja.“

U Europi je siva ekonomija značajna i ima ozbiljne posljedice za europsko gospodarstvo, uključujući izgubljene porezne prihode, nižu produktivnost i u konačnici sporiju stopu rasta. Graditeljstvo, trgovina robom i uslugama, te ribarstvo zajednički su sektori u kojima gotovo sve zemlje bilježe najveći „prostor“ za sivu ekonomiju. Ukupan volumen sive ekonomije u Europi procjenjuje se na 18.5 posto odnosno nešto više od 2 milijarde eura. Hrvatska se prema veličini sive ekonomije nalazi u klubu s državama poput Rumunjske, Litve i Letonije.

U istraživanju o sivoj ekonomiji istaknute su konkretne mjere koje ukazuju da postoji jasna korelacija između veličine sive ekonomije i broja elektroničkih plaćanja koji se odvijaju. Na primjer, u zemljama u kojima se naširoko koristi elektroničko plaćanje, kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, veličina sive ekonomije znatno je manja nego u zemljama kao što je Bugarska gdje elektronička plaćanja nisu širom prihvaćena, stoji u priopćenju.

"Međunarodno iskustvo pokazuje da elektronička plaćanja pomažu u uspješnom smanjenju veličine sive ekonomije. Postoji niz mjera koje se mogu poduzeti od uvođenja terminala za male trgovce, povrata poreza za korištenje kartica na POS aparatima, obaveznog elektroničkog plaćanja iznad određenih novčanih limita i obveznog korištenje kartica i prihvaćanja u cijelom državnom i javnom sektoru. Potrebna je zajednička akcija javnih institucija, banaka, platnih sustava i trgovaca kako bi se razbio začarani krug novca i te kako bi se učinkovito borili protiv sive ekonomije. " istaknuo je Branko Žibret, glavni partner A.T.Kearney, Voditelj za jugoistočnu Europu, Europu, Bliski Istok i Afriku.

Visa Europe, kompanije za tehnologije platnih usluga, svake dvije godine u suradnji sa stručnjacima provodi istraživanja s ciljem podizanja javne svijesti o sivoj ekonomiji i ulozi elektroničkog plaćanja. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’