Hrvatska je po dva pokazatelja postala druga najnerazvijenija članica EU s udjelom od 59%.
Nakon što su nas 2015. godine prestigli po kupovnoj moći mjereno udjelom stvarne potrošnje stanovništva u BDP-u, Rumunjska nas je sustigla i po BDP-u po stanovniku koji je 2016. u obje zemlje bio 41% niži od prosjeka EU 28 država članica, objavio je jučer europski statistički ured Eurostat.
Tako je i službeno iza Hrvatske ostala samo Bugarska, koja je jedina članica s BDP-om nižim od 50%.
Nakon što su nas 2015. godine prestigli po kupovnoj moći mjereno udjelom stvarne potrošnje stanovništva u BDP-u, Rumunjska nas je sustigla i po BDP-u po stanovniku koji je 2016. u obje zemlje bio 41% niži od prosjeka EU 28 država članica, objavio je jučer europski statistički ured Eurostat.
Tako je i službeno iza Hrvatske ostala samo Bugarska, koja je jedina članica s BDP-om nižim od 50%.
Hrvatska je tako po dva pokazatelja postala druga najnerazvijenija članica EU s udjelom od 59%. Prvi je BDP po stanovniku, a drugi materijalno blagostanje stanovništva, kojim se mjeri kupovna moć. Ispred nas su Bugarska i Letonija čija se kupovna moć digla na 63%. Rast hrvatskog BDP-a od 2015. tako ipak nije zaustavio relativno zaostajanje za tranzicijskim državama zbog kojega je u četvrt stoljeća Hrvatska pala s pozicije druge najrazvijenije, iza Slovenije, na poziciju druge najlošije, iza Bugarske.
Te bi gubitke Hrvatska mogla nadoknaditi idućih deset godina tek kad bi ekonomija rasla oko 4%, no sve prognoze pokazuju da će to biti nedostižno jer se naša prirodna stopa rasta kreće oko 1 posto. Razloga za očekivanu stagnaciju je puno, od visokog javnog duga, slabe poslovne klime, nekonkurentnosti do loših demografskih kretanja koja su posljednjim radnim migracijama upalila sve crvene lampice.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Rumunjska je vlada lani napravila veliku sječu poreza:
– smanjili su PDV s 24 na 20 posto
– snizili stopu poreza na dohodak
– pojednostavili porez na dobit i dividende u korporacijama
Promjene su bile vidljive puno brže nego što se očekivalo. U godini dana rumunjska je ekonomija zabilježila rast za 4.3 posto (očekivali su da će iznositi 3.9 posto). Očekuje se da će ove godine Rumunjska imati drugi najveći rast u Europskoj uniji, odmah iza Irske.
Investicijska banka Wood & Company predvidjela je još sredinom godine da će do kraja godine rumunjski BDP narasti za 5.1 posto, a u 2017. za 5.8 posto. Dobar dio tog rasta u Woodu smatraju da se može zahvaliti smanjenju poreznog opterećenja i slobodnijoj fiskalnoj politici. Osobna potrošnja je zdrava i investitori su optimistični.
Nezaposlenost u Rumunjskoj sredinom godine je iznosila 6.6 posto i nastavlja padati (dok je prosječna nezaposlenost u zemljama Eurozone 10 posto).
Porez na nekretnine, porez na štednju, porez na kapitalnu dobit, na dionice… Dakle, stalno raste porezno opterećenje, i zbog cijele te kombinacije poreza, nismo, nažalost, atraktivni investitorima. Kada bi neki stručnjak želio doći u Hrvatsku, on bi za 200 000 eura bruto plaće godišnje, njemu bi neto u Hrvatskoj ostalo nekih stotinjak tisuća eura, a u Rumunjskoj 150
Drugovi bi rekli da se krivo promatraju parametri! Mi smo jedni od naprednijih, koji dijele primanja svojim građanima za nerad! To Norveška i švicarska neće još 10 godina i to je dokaz standarda i naprednosti!
Pa valjda moramo pasti na dno, tamo biti zabijeni neko vrijeme, postreljati par političara i možda 20-30 godina kasnije mi preteknemo Rumunjsku…
Jednom će i Hrvatima dojaditi, samo je pitanje koliko će godina ili desetljeća proći…
Uključite se u raspravu