Iako je Hrvatska po statističkim podacima u EU na samom začelju po broju beskućnika, budući da je u 15-ak prihvatilišta do 31. prosinca 2015. registrirana 391 osoba kao beskućnik, na konferenciji organiziranoj povodom Svjetskog dana beskućnika stručnjaci su upozorili da je taj broj puno veći. Iz ureda pučke pravobraniteljice predlažu izmjenu zakona o socijalnoj skrbi kojom traže da se omogući beskućnicima u prihvatilištima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.

Profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu Zoran Šućur rekao je da je Hrvatska stalno među 10 zemalja sa stopama siromaštva iznad prosjeka EU28, a od početka krize uglavnom među pet zemalja s najvišim stopama siromaštva. Hrvatska je među prve četiri zemlje s najvećim udjelom dugotrajno siromašnih (koji žive u siromaštvu godinu dana i duže).

Više od četvrtine građana vrlo teško spaja kraj s krajem, a vrlo teško i teško oko 61 posto. Više od 8% građana živi u ekstremnom siromaštvu (manje od 1300 kn mjesečno za samca). Kada je u pitanju prehrambeno siromaštvo, oko 13% građana ne može si priuštiti obrok s mesom svaki dan. Oko 30 hrvatskih kućanstava kasni s plaćanjem režija, što je trostruko više od EU prosjeka.