Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj dosegnula je lani 19,5 posto, što ocrtava realnu sliku blagostanja najnovije članice Europske unije. Usporedbe radi, ta je stopa rizika za sve članice EU u 2015. bila 17,3%. Državni statističari upozoravaju da to ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko ih ima dohodak ispod praga rizika siromaštva. Biti siromašan u Hrvatskoj nije isto kao drugdje u EU jer se prag siromaštva računa kao 60% medijana nacionalnog dohotka. Za RH je prag na 26.156 kuna za jednočlano kućanstvo i 54.928 za kućanstvo s dvoje odraslih i dvoje djece mlađe od 14 godina. U Luksemburgu su, primjerice, na pragu siromaštva pojedinci koji nemaju godišnje 17.500 eura.

Elisabetta Capannelli, voditeljica zagrebačkog Ureda Svjetske banke, upozorila je u Poslovnom dnevniku na postojanje dubokih džepova siromaštva u nas. Govoreći o dizanju obiteljskih naknada i proširenju prava braniteljima, rekla je: “Puno je važnije gledati jednakost, zaštititi ljude ciljanim naknadama umjesto ih dijeliti svima jednako.

Društvo se raslojava i sve su veće nejednakosti i tu bi država trebala imati ulogu“. Da Vlada ima alat za adresiranje siromaštva pobrinuli su se Svjetska banka i DZS izradom interaktivnih mapa siromaštva. One u detalje ilustriraju gdje je najveća prijetnja od siromaštva. Problem nije samo regionalni, primjerice u Slavoniji, već su pojedini krajevi značajno izloženiji riziku, poput Pokupskog u Zagrebačkoj županiji. Niti 50 kilometara od metropole, ono je tek jedan od primjera gdje je stopa rizika od siromaštva dvostruko veća od državnog prosjeka (40,5 posto).