Ekonomske posljedice uslijed ‘korona krize’ bit će puno teže od financijske krize 2008., zbog čega je potrebna Vladina intervencija u nužne izmjene Zakona o radu za razdoblje trajanja krize i njenih posljedica.

Kaže to profesor radnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Viktor Gotovac, dodajući da nova radnopravna rješenja nisu ključna za izlazak iz krize, ali jesu za opstanak i oporavak gospodarstva.

Pod utjecajem promijenjenih okolnosti poslodavci u nizu gospodarskih grana ne mogu više poštivati postojeće odredbe, pa ni ugovore o radu, uglavnom zbog smanjenog ili nikakvog prometa, a prijete masovni bankroti u sektoru SME, pa se s time moguće već kasni, što će biti vidljivo tijekom isplate plaće za ožujak.

U paketu novih intervencija spominje se mogućnost smanjivanja plaće putem pravilnika o radu do minimalne plaće te jednostrano isključenje pojedinih odredbi o materijalnim pravima iz kolektivnih ugovora (regres, uskrsnica i božićnica).

Također, ideja je i da poslodavac može radniku dati aneks ugovora o radu kojim bi se tijekom razdoblja epidemije snizio iznos ugovorene plaće kroz skraćeno ugovoreno radno vrijeme.

Međutim, za ove kao i ostale ideje, Gotovac navodi da nisu rješenja, tek natuknice, kaže.

“Kad vidimo prijedloge rješenja moći će se ocijeniti predstavlja li ovo priliku da se uvede niža cijena rada. Činjenica je da sad više nema odlazaka na rad u Irsku ili Njemačku, te da će naši radnici biti sretni da dobiju posao u Hrvatskoj, odnosno da ga zadrže”, kaže Gotovac.

Kako dodaje, očekuje da će u realnom sektoru poslodavci i sindikati naći zajednički interes, ali u javnom sektoru to će teško ići, jer, kaže, naši sindikati smatraju kao da ih se to ne tiče. Većina javnog sektora, osim liječnika, radi od kuće, a nije poanta od kud radimo, nego od kud se financiramo.