Jučerašnja objava novog natječaja za privatizaciju Valjaonice cijevi Sisak podigla je na noge sindikate i zaposlene u tom poduzeću. Tekst natječaja, tvrde, nije usuglašen sa sindikatima, pa su “šokirani” spoznajom da je u novom natječaju izostavljen uobičajen uvjet u svakom natječaju Hrvatskog fonda za privatizaciju o zadržavanju postojećeg broja zaposlenih na najmanje godinu dana.

Kolektivni ugovor
“Najblaže rečeno, ogorčeni smo ponašanjem Vlade, koja nas je izigrala jer kroz dva sastanka na koja smo bili pozvani u vezi s tim natječajem bili smo uvjeravani da će se zaposlenicima jamčiti određena sigurnost kroz tu socijalnu klauzulu”, revoltiran je jučer bio predsjednik Hrvatskog sindikata metalaca Zdravko Burazer. Ističe i da je 1270 zaposlenih u VCS-u dodatno zabrinuto i formulacijom u tekstu natječaja vezanom uz preuzimanje kolektivnog ugovora. Sindikatima je, tvrdi Burazer, obećano bilo da će se od ponuđača tražiti zadržavanje postojećeg kolektivnog ugovora do donošenja novoga, koji za radnike ne može biti nepovoljniji od sadašnjeg, a u natječaju se navodi samo preuzimanje postojećeg na rok na koji je potpisan. Burazer stoga zaključuje da su sindikati VCS-a bili dovedeni u zabludu kada su nedavno pristali zaključili novi kolektivni ugovor jer su, vjerujući u obećanja Vlade i HFP-a, pristali na potpisivanje ugovora na samo godinu dana, što znači da je on na snazi do 1. listopada iduće godine. Očigledno je, smatraju sindikalci, da u Vladi imaju strateškog partnera za Valjaonicu, kojemu je zadržavanje postojećeg broja radnika problem. Kako pojašnjava Zdenko Mučnjak, dopredsjednik Hrvatske udruge sindikata, nije tajna da je u crnoj metalurgiji znatan višak zaposlenih, ali baš zato od Vlade sindikati u željezarama očekuju da igra otvoreno i da ona osigura program zbrinjavanja viška, a ne da to pitanje prepušta kupcu.

Socijalna klauzula
Iz vladinih krugova tvrde da su sindikati bili upoznati s činjenicom da se u tekstu natječaja za prodaju sisačke željezare neće navoditi kao obvezan uvjet zadržavanje svih zaposlenika, a isti je slučaj i sa splitskom željezarom, za koju je natječaj u tijeku. Sporna klauzula o zadržavanju zaposlenika, tvrde, nije iznenađenje, jer je rezultat činjenice da se privatizacija željezara odvija sukladno uputama Europske komisije i obvezama iz Protokola 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Europska komisija inzistirala je da se socijalna klauzula u slučaju crne metalurgije izostavi iz natječaja, kao i uvjet o minimalnim ulaganjima, kako se investitore ne bi limitiralo u sagledavanju situacije i podnošenju najboljih ponuda koje bi podrazumijevale minimalne subvencije države sukladno obvezama iz SSP-a. Tvrde i da su navedena pitanja na koje ukazuju sindikati unesena u kriterije za odabir najboljih ponuda, a s kojima su upoznati i svi potencijalni investitori koji preuzmu ponudbenu dokumentaciju.

Za stopostotni udjel 101 milijun kuna
Stopostotni udjel u VCS-u nudi se po početnoj cijeni od 101,26 milijuna kuna, odnosno 25 posto od nominalne, a od ponuđača se traži petogodišnji poslovni plan koji mora prikazivati buduće prihode i troškove i potreban broj zaposlenika, kao i plan investiranja, te prijedlog iznosa ulaganja koji investitor smatra potrebnim za provođenje restrukturiranja u skladu s dostavljenim Planom ulaganja putem dokapitalizacije, najduže u roku od pet godina od preuzimanja VCS-a. Ponuđači moraju pristati i na izdavanje “zamjenskog, od vjerovnika prihvaćenog jamstva” za obveze VCS-a pokrivene državnim jamstvima ili podmirivanje obveza pokrivenih državnim jamstvom u roku od 120 dana od sklapanja ugovora, kao i preuzimanje obveze podmirenja obveza prema ostalim vjerovnicima.

HFP: Poziv na dražbe za manje udjele u 25 tvrtki
ZAGREB – Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je pozive na javne dražbe koje će se održati 17. i 20. studenoga na Zagrebačkoj burzi, a na kojima će biti ponuđeni udjeli u 25 tvrtki i banaka iz državnog portfelja, a uglavnom je riječ o udjelima manjima od 1 posto. Na dražbi, koja će se održati u petak, 17. studenoga, HFP će ponuditi udjela u sedam banaka, a najveći među njima su 10-postotni udio u bivšoj Požeškoj banci te 1,25-postotni udio u Karlovačkoj banci. Također na toj će dražbi biti ponuđene dionice Zagrebačke banke (0,26 posto), Privredne banke Zagreb (0,17 posto), Međimurske i Erste & Steiermärkische banke (po 0,11 posto) te Slatinske banke (0,03 posto).