Informacija da je potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju Damir Polančec u potrazi za novim čelnim čovjekom za tu instituciju umjesto Grge Ivezića pobudila je nadu sindikata u Fondu da se ipak neće provesti prvotna koncepcija gašenja te institucije i prenošenja imovine na zatvorene investicijske fondove preko kojih bi se ubuduće privatiziralo državne tvrtke. Jučer su zaposlenici HFP-a svoj prijedlog statusnog rješenja institucije za upravljanje i privatizaciju državne imovine uputili putem Hrvatske udruge sindikata premijeru Ivi Sanaderu, te potpredsjednicima Polančecu i Đurđi Adlešić.

Zakonski definirati
Već je poznato se zaposlenici Fonda protive Polančecovu prijedlogu iz predizborne kampanje, no kako je on postao sastavni dio Koalicijskog sporazuma HDZ-a, HSS-a i HSLS-a, to je potaknulo dodatne reakcije i apele HFP-ovaca. U koalicijskom se sporazumu naime, utvrđuje, da će se upravljanje nekretninama prebaciti iz HFP-a u Središnji ured za upravljanje državnom imovinom, a formirat će se nekoliko ZIF-ova, u koje će se prebacivati dionice i udjeli “zdravih” tvrtki. Predviđa se potom odabir društava za upravljanje pojedinim fondom, koje će osim ZIF-ovima upravljati i tvrtkama iz portfelja ZIF-a. Ta bi društva imala i zadatak pripreme i provođenja inicijalnih ponuda udjela u tim fondovima s posebnim pogodnostima za građane, a kontrola nad upravljanjem ZIF-ova odvijala bi se putem upravnih odbora, u koje prema koalicijskom sporazumu neće biti birani državni dužnosnici. Taj bi se model, u kojem bi se izmijenila uloga HFP-a i uvelo privatizaciju putem ZIF-ova trebao najprije zakonski definirati, s tim da bi se zakon o radničkom dioničarstvu donio zasebno. Prijenosom imovine HFP bi, prema sporazumu koalicije, prestao postojati. Takav scenarij, upozorava sindikat HFP-a, može izazvati nesagledive posljedice. Većina kompleksnih i specifičnih poslova sadašnjeg Fonda ne može se obavljati u pravnom statusu državne uprave, ali ni zatvorenih investicijskih fondova, pojašnjavaju HFP-ovci u pismu Vladi koje potpisuje sindikalna povjerenica Danica Ćeranić. Osim zakonskih nedostataka, navode i druge kritične točke zbog kojih treba ozbiljnije pristupiti promjeni privatizacijske infrastrukture, poput neriješenih imovinskih odnosa između država nastalih raspadom bivše SFRJ, gubitka imovine i imovinskih prava zbog ratnih događanja, propadanje, odnosno stečaj i likvidacija pravnih osoba iz portfelja i slično. Zbog specifičnog stanja preostalih tvrtki u portfelju Fonda dosadašnji model prodaje putem javnog natječaja tamošnji Sindikat ističe najtransparentnijim budući da se prodaje poznatom kupcu s kojim se ugovara socijalnu komponentu, odnosno zaštitu prava zaposlenika, ali i ulaganja u tvrtku i modernizaciju kroz određeno razdoblje, te podmirenje obveza prema vjerovnicima i zaštita okoliša. Sve to, ističu HFP-ovci, nije moguće ostvariti putem ZIF-ova. Takvi fondovi nastaju unošenjem imovine od strane ulagača, a osnovni cilj im je uvećanje te imovine kroz određeno vrijeme, kroz prodaju jedne i pribavljanje druge imjovine, te ostvarenje profita za ulagače i društva koja upravljaju ZIF-ovima.

Problemi iz prošlosti
Takav model za HFP-ovce nema, kao što se tvrdi u Koalicijskom sporazumu, transparentnosti i pogodnosti za hrvatske građane (ZIF-ovi, tvrdi se u pismu Vladi, ne mogu isključiti sve domaće i inozemne pravne i fizičke osobe). Zbog golemih problema država će morati imati instituciju kao što je sada HFP, koja će rješavati probleme iz prošlosti koji su takvi da je sada nemoguće formirati ZIF-ove od portfelja HFP-a, stoji u pismu, u kojem se upozorava Vladu da ne ide s koncepcijom ZIF-ova i zbog ekonomičnosti postupka privatizacije, jer, kako tvrde sindikalci, rad investicijskih društava ima daleko veću cijenu od one po kojoj se postupak privatizacije obavljao dosad. Tako kompleksno i osjetljivo područje, koje godinama negativno senzibilizira javnost, smatraju u sindikalnoj podružnici HFP-a, zaslužuje odgovoran i stručan pristup, posebice nakon neuspjelih pokušaja preustroja, na čemu je bio angažiran Ekonomski institut, te izmjena zakona o privatizaciji. Vladi ponovno sugeriraju da odustane od navedene koncepcije, te da od HFP-a i središnjeg ureda za upravljanje državnom imovinom osnuju Agenciju za upravljanje i privatizaciju. Ta bi agencija trebala biti pravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i neovisno obavlja poslove upravljanja i privatizacije državne imovine po zakonima i propisima kojima bi se to uredilo, a preuzela bi na neodređeno vrijeme sve radnike HFP-a i Ureda za državnu imovinu.