Sve veći turistički razvoj Dubrovnika stvara i sve veće opterećenje infrastrukture, posebice one energetske te su potrebne velike investicije kako bi sustav ostao održiv. Osjetljivost cijelog sustava najbolje se pokazala nakon što je 2009. veliki požar uzrokovao kvar u trafostanici Komolac, tada ključnoj točki za opskrbu Dubrovnika, i tako onemogućio opskrbu cijelog grada električnom energijom.

Kako bi se riješio ovaj veliki problem, Hrvatska elektroprivreda (HEP) pokrenula je 2010. "Program Dubrovnik", jednu od najvećih elektroenergetskih investicija koje su se u posljednjih desetak godina realizirale u Hrvatskoj. Kako pojašnjavaju u samom HEP-u, projekt je uključivao izgradnju dvije velike trafostanice, Plat i Srđ. Trafostanica Plat, vrijedna oko 350 milijuna kuna, puštena je u rad u studenom 2014., dok je Srđ, ukupne vrijednosti 136 milijuna kuna, završena te se nalazi u pokusnom radu.

"Realizacijom ovog programa, koju su u najvećoj mjeri provele hrvatske tvrtke i domaća industrija, HEP je trajno osigurao dodatnu sigurnost u opskrbi električnom energijom krajnjeg juga Hrvatske. Dubrovnik je na ovaj način dobio drugu čvrstu točku napajanja, što doprinosi sigurnijoj opskrbi električnom energijom šireg područja grada te mogućnosti priključenja novih kupaca električne energije, ali i novih proizvođača iz obnovljivih izvora energije poput vjetroelektrana", ističu u HEP-u. Veliki rast potrošnje energije očekuje se i zbog rasta broja kruzera jer je Dubrovnik već sada jedna od najprometnijih luka za kruzere na Mediteranu.

Ti ploveći hoteli u hrvatskim lukama za sada koriste vlastite generatore za proizvodnju električne energije, no sa sve strožim ekološkim standardima u EU, izvjesno je da će se u skoroj budućnosti takva praksa ograničiti ili čak zabraniti. Ako se tome doda planirana gradnja novog, velikog terminala za kruzere, akvarija te drugih komunalnih projekata, sadašnja potrošnja činit će tek dio budućih potreba za električnom energijom Dubrovnika i okolice. Povećana potrošnja električne energije zahtijeva i povećanje njene proizvodnje, u idealnim uvjetima što bliže krajnjem potrošaču. Tu do izražaja dolazi važnost hidroelektrane (HE) Dubrovnik koja je, kako kažu i u samom HEP-u,  jedna od najvećih i najvažnijih elektrana u Hrvatskoj.

Puštena je u pogon krajem 1965., a danas je specifična po tome da se njeno akumulacijsko jezero nalazi na području Bosne i Hercegovine te 50 posto proizvedene struje pripada susjednoj državi. Za ilustraciju važnosti HE Dubrovnik za Hrvatsku najbolje govori podatak da je u 50 godina rada proizvela gotovo 60 milijardi kWh, od čega je u hrvatski elektroenergetski sustav isporučila oko 30 milijardi kWh – dvostruko više od ukupne godišnje potrošnje cijele Hrvatske.

Početkom ove godine završen je 320 milijuna kuna vrijedan projekt njene revitalizacije, zahvaljujući kojemu se snaga povećala za dodatnih 36 MW na ukupno 252 MW.  S obzirom na veliki hidropotencijal rijeke Trebišnjice, HEP s Elektroprivrednom Republike Srpske planira zajedničku izgradnji druge faze HE Dubrovnik, vrijedne 170 milijuna eura, kojom bi se sadašnja instalirana snaga s 252 MW povećala na 520 MW.  U HEP-u kažu da studije pokazuju da je riječ o najisplativijem preostalom hidroenergetskom objektu ove snage na prostoru  Hrvatske.