Predizborne najave SDP-a i HNS-a, dviju političkih oporbenih stranaka koje u pogledu potencijalnih aktivnosti vezanih uz sređivanje lošeg stanja u pravosuđu u slučaju izborne pobjede najavljuju preispitivanje kvalitete sudačkih kadrova, potpuno su nova politička tema i za samo sudstvo, treći stup državne vlasti. Za Poslovni dnevnik komentirao ih je predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Đuro Sessa kao “jahanje političara na nezadovoljstvu građana sa sudbenom vlašću zbog stjecanja većeg broja glasova, a pritom je apsurd što se prvo kroz medije generira nezadovoljstvo da bi se onda na tom valu plasirale takve izjave”.

Europski standardi
“Uvijek ima mjesta za razgovor o odgovornosti i radu sudaca, a nadam se da bilo koja zakonodavna većina u Saboru neće mijenjati ustavni i zakonski koncept koji pravilima imenovanja i razrješenja sudaca slijedi gotovo uvelike europske standarde što priznaje i izvješće Vijeća Europe. Ako se zakonodavna vlast odluči na promjene, to će biti korak nazad”, objašnjava Sessa. Pitanje svojevrsnog obračuna s lošim sucima, podsjetimo, prvo je otvorio kroz ideju partnerstva s pravosuđem autor SDP-ove protukorupcijske strategije prof. dr. Ivo Josipović. Stavljajući u središte pravosudnih problema upravo dobre suce kojih je većina, Josipović ih je prozvao u pitanju odgovornosti za loše stanje u pravosuđu. “Odgovorni su dobri suci koji štite loše i ne žele se riješiti onih pet do deset posto loših među sobom, a jedino oni mogu ukazati na nesposobne kolege”, kazao je Josipović. Na istoj liniji, ali na prvi pogled i radikalnijim, po Sessi prijetećim i više neprijateljskim gartom, nastupio je potom HNS čiji je predsjednik Središnjeg odbora Radimir Čačić na prekjučerašnjem osmom stranačkom saboru obećao “da će suci s najgorim statistikama izgubiti pravo suđenja u slučaju HNS-ove pobjede”. “HNS-ova poruka zvuči prijeteće. Da se provede u djelo, zahtijevala bi promjenu Ustava i zakona koji su usklađeni s Ustavom, pa i kršenje međunarodnih standarda koji u tom dijelu postoje. Trebali bismo se ponositi s našim konceptom, a to je potvrdio i nedavni skup međunarodnog karaktera u Karlovcu u organizaciji i Europske komisije gdje je donesen zaključak da je koncept imenovanja sudaca i državnih odvjetnika te njihove stegovne odgovornosti na tragu rješenja EU i da se od toga ne smije odstupati”, ističe Sessa. Prema njegovim riječima, praksa je Državnog sudbenog vijeća, a čiji je Sessa zamjenik predsjednika, da se nikad nisu zatvarale oči na dokaze o neurednom obnašanju sudačke dužnosti. Riječ je samo o tome kojim će se mehanizmima detektirati takvi suci i provoditi stegovni postupak, kaže, a nikako se ne smije raditi pogrom i masovke.

Utjecaj politike
Neuredno obnašanje sudačke dužnosti, kako kaže, ima različite pojavne oblike, a najčešće se govori o zastarama i neizrađivanju odluka u roku. I veći broj ukidbenih odluka može biti razlog za postojanje neurednog obnašanja sudačke dužnosti, no ističe da je važno kod toga postaviti kriterije te ući u bit stvari kod svakog predmeta “jer se može dogoditi da u međuvremenu dođe do promjene sudske prakse”. S obzirom na političku ocjenu profesora Josipovića u pogledu odgovornosti dobrih sudaca koji štite među sobom one koje su loši, a takvih je navodno najviše desetak posto, Josipović smatra da im više nije mjesto u sudstvu, a Sessa priznaje da postoji problem oportunizma u sudstvu i lažne sudačke solidanosti što će se, kako kaže, morati mijenjati. Ipak zaključuje da treba izbjeći stvaranje histerije jer bi to moglo dovesti Hrvatsku po drugoj liniji na stup srama da je pravosuđe pod utjecajem politike i nije nezavisno.

DSV i kvaliteta sudačkog rada

“Dosad nismo pred DSV-om imali pitanje kvalitete sudačkog rada, a bavili smo se pitanjem stegovne odgovornosti u slučajevima kad se radilo o zastarama i izbjegavanju donošenja odluke. U stegovnim postupcima koje smo vodili lani indikativno je da je šest sudaca zatražilo da ih se razriješi sudačke dužnosti”, objašnjava Sessa.