Predsjednik Sabora Vladimir Šeks smatra da o odluci saborskog Odbora za Ustav, vezanoj uz daljnju proceduru imenovanja ustavnog suca koji će zamijeniti Milana Vukovića koji 1. ožujka napušta Ustavni sud, ovisi koliko će dugo funkcionirati Ustavni sud kao krnji. Pritom u izjavi za Poslovni dnevnik napominje da Saboru predstoji golem posao jer još osmorici ustavnih sudaca ističe mandat u vrijeme koje će se po svemu sudeći preklopiti s održavanjem parlamentarnih izbora. “Ako Odbor za Ustav Sabora donese odluku da se odmah pokrene novi postupak i raspiše javni poziv za imenovanje suca koji će stupiti na funkciju koju je obnašao sudac Vuković, poštujući cijelu proceduru od kandidiranja do glasovanja saborskih zastupnika koja traje oko dva mjeseca, to bi značilo da bi najprije u svibnju Sabor odlučivao o imenovanju novog ustavnog suca, a dotad će Ustavni sud, na žalost, raditi u krnjem sastavu. No ako se Odbor za Ustav odluči da se istodobno raspiše javni poziv i za preostalih osam novih ustavnih sudaca, a kojima mandat ističe 1. prosinca, to bi značilo da će Sabor trebati odlučiti o imenovanju svih devet novih sudaca u istom postupku, između barem 18 kandidata, koliko ih Odbor za Ustav mora minimalno predložiti. Pred Saborom je golem posao, a mora se osobito voditi računa o tome da novi ustavni suci budu izabrani na vrijeme što znači prije raspuštanja Sabora koje slijedi u razdoblju uoči parlamentiranih izbora”, objašnjava Šeks. Za novonastalu situaciju u kojoj će Ustavni sud ipak neko vrijeme raditi u sastavu od 12 od ukupno 13 sudaca Šeks kaže da nije poželjna. “Iako je Hrvatska imala takvo iskustvo krajem 90-ih kad je duže vrijeme Ustavni sud radio bez dva suca, u situaciji kad nedostaje samo jedan ne može se isključiti da to neće ugroziti funkcioniranje Ustavnog suda u onim predmetima u kojima se odluka ne može donijeti zbog pat situacije u kojoj se polovica sudaca opredijeli za jednu odluku, a drugi se tome usprotive”, kaže Šeks.

Još je velika nepoznanica kojim će tempom i kako Sabor odlučivati o pitanju novih sudaca Ustavnog suda, ali Šeks napominje da bi krajnji rok za njihovo imenovanje, pod pretpostavkom da bi izbori bili u studenom, bio u vrijeme saborskog zasjedanja u rujnu. “Kada zastupnici ne bi na vrijeme izabrali praktički novi saziv Ustavnog suda, njegovo nefunkcioniranje ugrozilo bi održavanje parlamentarnih izbora”, kaže Šeks. “Kad se politika opredijeli za termin raspisivanja izbora, onda se u skladu sa zakonom utvrđuje termin za raspuštanje parlamenta. Stoga se mora voditi računa da se prije datuma raspuštanja Sabora provedu sve predradnje vezane uz kandidature za izbor ustavnih sudaca tako da prije raspuštanja Sabora novih devet ustavnih sudaca i bude izabrano. Bilo bi vrlo loše da se Sabor raspusti i izbori raspišu, a da više nema Ustavnog suda jer nisu izabrani njegovi novi suci. Ustavni sud odlučuje o zaštiti izbornih prava rješavajući žalbe protiv prigovora Državnog izbornog povjerenstva, a kada ne bi bilo Ustavnog suda, cijeli bi izbori bili dovedeni u pitanje. Mogu se pojaviti brojni izborni sporovi koje rješava Ustavni sud koji je nadležen kao jedina sljedeća instanca za žalbe u povodu odluka Državnog izbornog povjerenstva”, tvrdi Šeks.

Potpis na konsenzus

U odnosu na upravo propali pokušaj imenovanja ustavnog suca kojem je kumovao Sabor koji nije iskoristio priliku da se to pitanje na vrijeme riješi, Šeks kaže da je takav ishod dobrim dijelom rezultat toga što nije došlo ni do pokušaja zastupničkih klubova da rasprave je li moguće postići konsenzus. Ističe kako bi trebalo krenuti putem konsenzusa, a postignuti dogovor stranke bi trebale potpisati kako bi se izbjegle slične situacije.