‘Potresi se tamo događaju kao i na većem dijelu Hrvatske, nije to ništa neobično niti iznenađujuće. I prije je tamo bilo potresa. Prije koju godinu, 2016. godine je najjači bio čak 4,6 stupnjeva prema Richteru. Ovi potresi prije neki dan, prvo manji, pa onda nešto jači, izazvali su zabrinutost stanovništva. Dodatno je to pogoršala činjenica da je godišnjica petrinjskog potresa, gdje je također prvo bio nešto slabiji, pa onda snažniji drugi dan. Tako da su onda to sve skupa malo posložilo, pa je možda zbog toga izazvalo nešto više pažnje’, objasnio je seizmolog Krešimir Kuk u emisiji Večernjeg TV.

Kuk ističe kako se ipak ne može uspoređivati ta dva potresa. ‘Ovaj drugi, jači čiovski potres bio je puno slabiji od petrinjskog. Potres u Petrinji bio je magnitude 6 2, što je neusporedivo s magnituda 3 i više od 3 stupnja. Ta snaga potresa direktno je povezana s energijom koja se oslobađa, ali mala promjena u vrijednosti magnitude označava veliku promjenu u jačini potresa. Jači potres na Čiovu, od 3,7 stupnjeva su ljudi sigurno osjetili, pa je to izazvalo uznemirenost.’

Dodaje i kako potresi na tom području nisu tako česti, ali opet naglašava kako je takvo nešto u seizmologiji uvijek relativno. ‘Nema pravilne statistike. Potresi se ne događaju nekim pravilnim tijekom i stoga nije dobro niti statistički pristupati tome, pa možemo samo reći da je to u prosjeku oko toliko toliko potresa u određenom broju godina, ali to je uvijek relativno i tako je svugdje u svijetu. Na nekom području možemo imati mirnije razdoblje s manje potresa, a nekada je razdoblje jače seizmičke aktivnosti, pa onda ima više potresa.

Svi potresi U Hrvatskoj i bližim okolnim područjima su vezani za euroazijsku ploču na kojoj se nalazimo. Iako se to često brka, nismo na svu sreću na području kontakta dvije ili više tektonskih ploča. Tamo su potresi najjači i najčešći, jer tamo se ploče međusobno potiskuju, guraju jedna drugu, podvlače. Onda su, dakle, te tektonske sile najizraženije i takvi potresi su najjači. Naša euroazijska ploča je velika, ali recimo, u našem priobalju postoji takozvana Jadranska mikro ploča. Dakle, ona je manja. Ona se zapravo podvlači pod Dinaride i stalno djeluje sila koja nju potiskuje još od afričke ploče, dakle koja generalno isto djeluje na Euroazijsku i u ovom dijelu Hrvatske su svi potresi uzrokovani tim silama. Dakle, onda postoji sustav, postoje definirane ili ne definirane, ali već izražene generirane zone rasjeda, sustavi rasjeda, dakle, sve je to ispod površine zemlje ili nešto dublje već popucalo. I to su područja gdje je to izraženije i tamo se događaju češće potresi. Više ih je. I to se onda već donekle prema našim lokacijama potresa i potvrđuje.

Mediji su također povukli pitanje sustava ranog upozoravanja za nesreće katastrofe. Može li se to javiti na vrijeme kada je potres u pitanju?

Pa da, Hrvatska je uložila dosta novaca u to, ali seizmologija je u tom dijelu malo izdvojena. Ne može se. Na našim prostorima nije moguće napraviti funkcionalan sustav ranog upozorenja o potresu. Ne samo u Hrvatskoj, nego na širem području. jer potresi se događaju preblizu našim naseljenim područjima. takvi sustavi već dugo postoje u Japanu ili u Južnoj Americi npr., ali oni imaju potrese par kilometara udaljene, odnosno podzemna žarišta potresa ili epicentra pa imaju barem oko tridesetak sekundi vremena u kojem se to može detektirati. Informacije onda putuju brže od valova potresa, pa se takvu informaciju može i poslati na vrijeme i ona može biti korisna. Oni zatvaraju željeznice i tunele, naprave sve što se može i alarmiraju bolnice u kojima su u tijeku operacije. Jave da će se za 15-ak sekundi npr. početi tresti. I to su onda korisne informacije. Kod nas to nije moguće, jer bilo da se radi o jačem ili slabijem potresu odmah se zatrese jako naseljeno šire područje i jednostavno je premalo vremena da bi se išta korisno napravilo.

Morate biti ipak dovoljno daleko da bi to sve skupa funkcioniralo, val potresa se krene od mjesta nastanka potresa i mi ćemo se počet tresti onog časa kad prvi valovi i svi drugi kasnije dođu do nas. Oni su se prije nekog vremena generirali tamo gdje je potres nastao.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost