Na godišnjicu potresa koji je ozbiljno uzdrmao glavni grad Hrvatske, seizmolog Krešimir Kuk opisao je za N1 seizmološko stanje danas i prokomentirao ukupnu sliku.

Otkrio je koliko je uopće tijekom jedne godine Zagreb s okolicom bio seizmološki aktivan u smislu potresa koje je osjetio, a da im je epicentar bio na području samog grada:

“Preko 3000 potresa u godini dana do sada, pritom ne računam potrese koji se se dogodili i koji se još uvijek događaju na epicentralnom području Banovine.”

“Na zagrebačkom području njih 66 bilo ih je makroseizmički osjetljivo, dakle, osjetila ih je većina ljudi. Veliki broj potresa se osjetio samo u užem epicentralnom području ili su ih zabilježili samo instrumenti. Ovdje nisu uračunati oni najmanji potresi koji se još uvijek obrađuju i procesuiraju. Mislim da ćemo time dobiti brojku koja će biti najmanje dvostruko tolika (veća od 3000)”, kazao je.

“Ako gledamo zagrebačko područje, ovdje se seizmička aktivnost smirila i trenutno je ona normalna, prosječna. Više se ne bilježe potresi iz serije zagrebačkih potresa otprije godinu dana. Najviše ih je zabilježeno u mjesec dana nakon glavnog potresa”, rekao je dalje, ali i objasnio ono što je još uvijek problem bez obzira na smirivanje tla

Bila je riječ o kritikama struke, posebno seizmologa, koji su nakon potresa govorili da bi štete bile puno manje da se više ulagalo i u protupotresnu zaštitu i u znanost:

“Nadamo se da će se ozbiljno shvatiti protupotresno ulaganje. Preventiva mora biti prioritet.”

Što se tiče reakcije nakon potresa, obnove, od toga se nije ogradio:

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Svakako se ne čini dovoljno brzo. U Zagrebu nije učinjeno još uvijek gotovo ništa. Grad je još uvijek vrlo opasan, ljudi su stoga nesigurni. Još uvijek se ne može reći da stanovnici Zagreba i okolice, sjeverne poglavito, mirno spavaju. Ne čini se dovoljno i ne čini se dovoljno brzo.”

I dok Zagreb više ne pogađaju potresi koji bi se osjetili, a da im je epicentar na području grada, osjete se još uvijek potresi s Banije:

“Trenutno pratimo potrese na području Banovine koja je još uvijek vrlo aktivna.”

Ako je Zagrebu trebalo oko jedne godine da se seizmološki smiri, možemo li očekivati da bi toliko trebalo i Baniji?

“Ugrubo se može tako reći. Ali treba se ograditi. Potresi se ne mogu tako precizno niti predviđati niti tijek trajanja neke serije”, odgovorio je Kuk.

Jedno je sigurno:

“Na području Pokuplja, na petrinjskom području, potres je bio još jači (nego u Zagrebu), možemo očekivati nešto dulju seriju. Već sad vidimo da su naknadni potresi jači nego što su bili na zagrebačkom području, što odgovara teorijskom očekivanju.”