Prva gruba računica pokazuje da će eurozastupnici iz redova SDP-a iz svoje nove plaće po desetak tisuća kuna davati u humanitarne svrhe.

Tonino Picula najavio je da će razliku iznad saborske plaće donirati Zakladi Ane Rukavine koja bi tako mogla u deset mjeseci prikupiti oko pola milijuna kuna od pet SDP-ovih europarlamentaraca. Mogli bi čak jednim dijelom donirati i na račun države, kažu stručnjaci. Donacijom se porezna osnovica može smanjiti za dva posto od ukupne bruto plaće prijavljene lani u poreznoj prijavi, no uvjet je da je predana za 2012. Kako plaća nije pod obvezom porezne prijave, a praksa pokazuje da je mali broj građana prijavljuje, vjerojatnije će donacija na kraju u cijelosti biti iz njihova džepa. Od nove plaće priličan dio će se istopiti kroz poreze i doprinose, znači prije donacije. Hrvatski europarlamentarci najvjerojatnije će porez na plaću koju će uskoro u Bruxellesu zarađivati, plaćati u Hrvatskoj. Porezni savjetnici od izbora raspravljaju o njihovom poreznom statusu, pa su i od mjerodavnih u Poreznoj upravi doznali, kako tamo tvrde, da će oni plaćati porez u Hrvatskoj.

Takvo smo objašnjenje dobili u Ministarstvu financija, kaže Lucija Jarža Turković, porezna savjetnica u časopisu RRiF. I drugi savjetnici navode da su isto čuli, pa dok svi oni tako utvrđuju da je ključno tko će im porez obračunati i isplatiti neto plaću iz novca Bruxellesa, nove zastupnike vjerojatno zanima koliko će to dobiti na ruke. Prvi izračuni govore da će iznos biti prepolovljen. S obzirom da iz Ministarstva financija poručuju, premda neslužbeno, da se status po osnovi osiguranja neće mijenjati, to znači da će porez biti pozamašan. Kako je riječ o velikoj plaći, i porez će biti veliki. Najveći dio tog dohotka podliježe najvišoj stopi od 40 posto. Naši su sugovornici izračunali, od 8000 eura plaće u europarlamentu, odnosno više od 60.000 kuna (preračunato po tečaju od 7,6 kuna za euro) na ruke će primiti oko 31 tisuću kuna. U tom slučaju neto plaća iznosi 52 posto ukupne plaće, dok 48 posto dohotka odlazi na poreze i mirovinski doprinos iz plaće. To vrijedi za one koji dolaze iz gradova gdje nema prireza. Što se tiče prireza situacija je različita, pa kažu sljedeće. Zagrepčanima bi zbog prireza od 18 posto neto pao na oko 28.000. Ruži Tomašić, s obzirom da Korčula ima prirez od šest posto, plaća bi bila nešto iznad 30 tisuća kuna.

Osječanka Biljana Borzan imala bi nešto više od 29 tisuća kuna.  Osim toga primat će i dodatne naknade (plaćene troškove putovanja i dnevnice).Naši sugovornici upozoravaju i na to da Ministarstvo financija i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova još nisu zauzeli konačni stav. U prvi mah, kažu, čak se mislilo da će se primijeniti članak 19. međunarodnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Belgije, no onda se shvatilo da nije bitna Belgija nego EU. "Bitna je zajednica, a kako države zadržavaju svoj porezni sustav i doprinose, zaključujemo da im obveze ostaju prema hrvatskim propisima. Mi postajemo Unija, a oni više nisu zastupnici našeg parlamenta, nego velikog parlamenta, i zbog toga imaju veće plaće ali sa istim sistemom obračuna. To što će im se obračunati na isti način od veće plaće zapravo znači da će platiti više poreza", kaže naš sugovornik.Iako će mjesečno primati cijelo malo bogatstvo u usporedbi s prosječnom plaćom od 5400 kuna, i ovime se potvrđuje da se visoki dohodak kažnjava po sistemu tko puno zarađuje mora puno i platiti poreza.

To izgleda ovako: na 60 tisuća plaća se 12 tisuća mirovinskog doprinosa. Kad se od preostalih 48.000 kuna odbije 2200 kuna – osobni odbitak, dolazi se do porezne osnovice od 45.800 kuna. Na taj iznos idu tri stope – 12, 25 i 40 posto, a jako malo poreza se plaća obračunom po nižim stopama. Na dohotak od 2200 kuna plaća se simboličnih 264 kune poreza (po stopi od 12 posto). Isto tako i na dohodak od 6600 kuna platit će se skromnih 1650 kuna poreza (stopa od 25 posto). Ali zato preostalih 37.000 kuna podliježe stopi od 40 posto, pa porez iznosi 14.800 kuna. Ispada da će oni platiti nešto više od 16.700 kuna poreza. Komentirajući to naši porezni sugovornici zaključujući da je naš porezni sustav 'šašav' jer u ovom slučaju gotovo da imamo proporcionalno oporezivanje s jednom stopom od 50 posto. Inače, tu nije kraj troška jer će njihov poslodavac platiti i 15,2 posto za davanja iz plaće. To iznosi još oko 9 tisuća kuna za 13 posto zdravstvenog doprinosa, 1,7 posto za zapošljavanje i 0,5 posto za zaštitu zdravlja na radu.