Nakon više od dvadeset godina Hrvatska će konačno dobiti jedinstveni registar državne imovine.

Državni ured za upravljanje državnom imovinom idućih će dana, kako nam je potvrdio predstojnik DUUDI-a Mladen Pejnović, objaviti na svojim internerskim stranicama registar, koji obuhvaća ukupno 350 tisuća nekretnina, te vlasničkih udjela i dionica u poduzećima. No, riječ je o prvom popisu imovine u posjedu državnih institucija i poduzeća na jednom mjestu, koji će se još nadopunjavati. U izradi je, kažu u DUUDI-u, sudjelovalo oko 100 institucija koje su zakonski bile obvezne dostaviti podatke, a riječ je o svim državnim tijelima, tvrtkama, te javnim ustanovama. No, prva varijanta registra neće sadržavati svu imovinu države, jer nisu sve institucije bile jednako angažirane u dostavi podataka. Najviše su, kažu u DUUDI-ju, bile angažirane Hrvatske šume, dok među institucijama koje nisu dostavile niti jedan dokument, pa čak niti nakon više dopisa, je Hrvatska gospodarska komora.

Novi zakon o upravljanju državnom imovinom svim obveznicima ostavlja 31. prosinca za zadnji rok za dostavu podataka o imovini, a u siječnju će biti utvrđeno stanje i onima koji nisu surađivali izrečene i kazne. Za pravne osobe propisane su sankcije za neisporuku podataka od 10 do 100 tisuća kuna, a kažnjavanje se predviđa i za odgovorne osobe u njima, do 10 tisuća kuna. Država dionice ima u ukupno 458 poduzeća, a vlasničke udjele u 238 tvrtki. Prvi registar, ističu iz DUUDI-ja biti će odraz nesređenog stanja u evidencijama samih državnih institucija, pa će podaci ponegdje biti nepotpuni i neujednačeni, a tek u drugom koraku, koji će uslijediti potkraj godine, nakon daljnjeg popunjanja i uređivanja baze podataka, registar će kod svih sadržati i procjenu vrijednosti imovine. Zasad se takve stavke nalaze tek uz poneke objekte na listi. Inače, po prvom registru, država ima 10 vila i  rezidencijalnih objekata, nešto manje od dvije i pol tisuće poslovnih prostora i tisuću i pol stanova. Sam pregled imovine, inače, biti će moguć i po županijama, te vrsti nekretnine ili vrsti vlasništva.

U Registru za čiji je prikaz na internetu odabrana tvrtka Globaldizajn, trebali bi biti dostupni i podaci o eventualnim sudskim sporovima, opterećenjima imovine, kao i o  potencijalnim suvlasničkim odnosima. Većina od stotinu državnih institucija dopustila je objavu podataka, dok je nekolicina tražila djelomičnu objavu, primjerice Ministarstvo gospodarstva, Ured vijeća za nacionalnu sigurnost i Zrakoplovno-tehnički centar, dok podaci nekih institucija poput Agencije za zaštitu osobnih podataka ili Ministarstva obrane neće biti javno objavljeni. Zakon predviđa takve iznimke za imovinu bitnu zbog sigurnosnih razloga. Trenutno je u registru obuhvaćeno, procjenjuju u DUUDI-ju, oko dvije trećine državne imovine, no tijekom 2014. registar će se nastaviti popunjavati.

Među ostalim, trebale bi se unijeti i nekretnine, točnije stanovi i poslovni prostori, iz portfelja bivše Agencije za upravljanje državnom imovinom, koji u ovom trenutku nisu u registru. Kako pojašnjavaju iz DUUDI-ja, te su nekretnine trenutno u postupku predaje na upravljanje novoosnovanom poduzeću Državne nekretnine doo, koje će dalje raspolagati i upravljati njima, pa će biti unesene u registar nakon što se riješi prijenos upravljanja. Pored toga, u popis imovine će ući i koncesije, a povezat će se i s registrom kulturnih dobara Ministarstva kulture.

Predstoji također još prikupljanje podataka o svim nedovršenim postupcima koje uredi državne uprave u jedinicama lokalne i regionalne samouprave vode temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Objava registra imovine RH, čije se nepostojanje godinama smatralo znakom zapuštenosti države, trebao bi biti početak sređivanja kaosa u tom segmentu, a prava slika što sve država posjeduje i može stavljati u funkciju razvoja dobit će se tek kroz godinu dana.