Potresi koje je rusko-ukrajinska kriza potaknula na globalnim tržištima – u prvom redu kroz poremećaje opskrbnih lanaca, a onda i cijene energenata, hrane, raznih industrijskih sirovina i roba – ne mimoilaze, dakako, ni drvni sektor.

Uz već ionako usložnjeno poslovno okruženje gotovo na dnevnoj bazi iskrsnu i neke nove komplikacije vezane uz pojedine sektore, a u slučaju drvnoga to je prošli tjedan bila i najava Rusije o zabrani izvoza drvne građe i niza šumskih proizvoda, što uključuje npr. drvo breze kao važne sirovine u drvnoj i papirnoj industriji, sječku za gorivo, trupce šperploče i slično.

Ta je odluka pripremljena kao protusankcija usmjerena na države s ruskoga popisa neprijateljskih, od SAD-a do Europske unije, a predviđena je do kraja godine.

Međutim, ona se samo naslanja na poremećaje trgovinskih tokova uslijed zastoja proizvodnje i isporuka iz Ukrajine koja je veliki izvor drvne mase i, primjerice, mediapana (MDF-a). Dijelu europskih, ali i naših industrijskih kompanija i trgovaca s tim povezani problemi isporuka su i veći.

Sve te poteškoće kod nas samo dodatno potenciraju i dugogodišnja raspredanja o tome da sirovinski potencijal koji Hrvatska ima treba bolje koristiti.

To podrazumijeva ulaganja u kapacitete i tehnologiju koja bi rezultirala, uz ostalo, proizvodnjom veće dodane vrijednosti. Naravno, pritom se gotovo neizostavno podsjeća da je hrvatski drvni sektor jedna od rijetkih gospodarskih grana gdje imamo domaće sirovine.

Upravo su ovih dana iz Bjelina, odnosno Pervanovo grupe Darka Pervana, koja je lani počela gradnju tvornice drvenih podova u Ogulinu, objavili kako je Grupa odlučila povećati i unaprijediti ulaganja u postojeće objekte te ubrzati dovršetak nove hrvatske tvornice.

U kompaniji kažu kako bi to trebalo dati značajan doprinos u zamjeni dijela kapaciteta za proizvodnju drvenih podova koji se sada gube u vezi s ruskim ratom protiv Ukrajine.

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

Ipak, za većinu kompanija okupljenih u HUP-Udruzi drvne i papirne industrije trenutno su u jačem fokusu problemi s kojima se suočavaju.

“Gospodarske sankcije koje je uvela EU, a time i RH u odnosu na gospodarske odnose sa Ruskom Federacijom, kao i najavljena odluka Rusije o zabrani izvoza proizvoda od drva breze, izazivaju vrlo ozbiljne probleme za hrvatske proizvođače parketa”, kaže Ivić Pašalić, predsjednik te udruge.

Dodaje i kako u sklopu odluka EU treba ukazati na vrlo visoke kazne u slučaju kršenja sankcija na bilo koji način, uključujući trgovinu preko trećih zemalja.

Rusija proizvodi 75 posto svjetske proizvodnje brezove šperploče i njihovi su proizvođači bili dominantni opskrbljivači niza naših proizvođača dvoslojnog parketa. Kako ističe Pašalić, praktično kod svih je došlo do vrlo ozbiljnih problema u proizvodnji i prijeti im zaustavljanje. Iznalaženje alternativnih rješenja, pak, ne ide ni brzo ni jednostavno.

U Udruzi namjeravaju i kroz socijalni dijalog s nadležnim ministarstvom pokušati iznaći rješenje jer, kako kaže, u tim tvornicama radi veliki broj radnika kojima prijeti gubitak radnih mjesta, a tvrtkama gašenje proizvodnje.

Stjepan Vojinić iz Uprave Bjelin grupe ističe pak da je situacija s manjkom sirovine i polugotovih proizvoda izazvana ratom u Ukrajini ozbiljna za sve europske proizvođače različitih vrsta drvenih podova, ali i industriju namještaja.

Najpogođenije su, kaže, one zemlje koje ne raspolažu primarnom sirovinom (prvenstveno hrastom) u industriji podova, gdje su Ukrajina, Rusija i Bjelorusija sudjelovale s približno 30 posto ukupnih potreba. Usto, do izražaja dolazi i ovisnost europske industrije namještaja o HDF-u i šperploči prvenstveno iz Rusije.

Stjepan Vojinić, član Uprave Pervanovo grupe/K. Š. Fabac/PIXSELL

Ugroženi građevinski projekti
Kao i obično, krize se mogu gledati i kao prilike. “Nitko ne voli razvijati se i rasti na račun tuđe nevolje, ali ovo je situacija koju nismo priželjkivali niti na istu mogli bilo kako utjecati pa se ne treba sramiti istu i iskoristiti”, napominje Vojinić naglašavajući kako sve ovo otvara mogućnost hrvatskim proizvođačima da se prezentiraju i nametnu na tržištu na autoritativniji način i jače se brendiraju.

Bjelin grupa, kaže, maksimalno radi na tome da ubrza svoje planirane investicije koje će dovesti do rasta proizvodnje i implementacije novih tehnologija.

“Koliko ćemo biti uspješni ovisi samo o nama jer našu proizvodnju novih drvenih podnih obloga Woodura, koju sada imamo u Švedskoj, moramo pokrenuti što prije i u Hrvatskoj. Novopostavljeni plan je do kraja ove godine imati finalnu doradu, a do kraja sljedeće kompletnu proizvodnju”, najavljuje Vojinić.

Inače, Bjelin svu svoju hrastovu sirovinu dobiva iz Hrvatske, ali i Rusija i Ukrajina veliki su izvoznici hrasta i drugih drvenih materijala za industriju podnih obloga., a imaju i značajnu proizvodnju parketa koja je sada izravno pogođena ratom i pratećim sankcijama.

Prema procjenama kompanije, 25 posto hrastovih daščica proizvedenih za europska tržišta potječe iz Rusije i Ukrajine. Zbog svega se računa da su mnogi građevinski projekti u opasnosti od značajnih kašnjenja zbog otkazivanja isporuka.

To, dakako, ne vrijedi samo za podne obloge. I drugi igrači u drvnom sektoru, od drvoprerađivača do trgovaca, danas su suočeni s kompleksnim problemima opskrbnih lanaca. Neki će reći kako su donedavno inozemnim partnerima “njorgali” oko cijena, a sad je mnogo veći izazov osigurati isporuku.

Mladen Jambrović, direktor Iverpana/Ratko Mavar

Mladen Jambrović, prvi čovjek Iverpana, kaže kako više ne funkcioniraju kvartalna ili višemjesečna detaljna planiranja, sad su ona zbog poremećaja i nepredvidivosti isporuka mnogo kraća. A potražnja, kaže, ne pada, dapače.

Građevinski sektor je prilično aktivan, a nakon što su prošle godine pripreme za turističku sezonu zbog neizvjesnosti oko pandemije ispale zakašnjele, ove godine s njima se krenulo znatno ranije, što u konačnici utječe i na potražnju za drvnim proizvodima povezanim s interijerima.

Brojni ‘ali’
Ističući kompleksnost ukupnih uvjeta poslovanja, napominje kako se u proizvodnji iverice, primjerice, roba danas naručuje za isporuku za dva, tri ili četiri mjeseca. K tome, to je i energetski intenzivna djelatnost, pri čemu je plin glavni energent.

Za drvne centre i/li proizvođače namještaja tu su i problemi vezani uz situaciju s nekim pratećim robama, proizvodima i tržištima, od čelika (okovi, pante) pa do ljepila, punila ili kartona; sve su to segmenti s nemalim značajem Ukrajine i Rusije. Sve u svemu, dobru potražnju danas prati mnogo “ali”.