Zašto se premijer Ivo Sanader odlučio osobno uplesti u kazneni predmet Mastro? To je pitanje otvorila TV Nova koja je zabilježila u utorak, nakon aktualnog sata u Saboru, premijerovu izjavu u kojoj on tvrdi da je dopustio USKOK-u korištenje njegovim imenom u protukorupcijskoj aferi Mastro, i to kako bi akcija bila vjerodostojnija i profesionalnija.

Time se objašnjava učestalo spominjanje njegova imena, kao i imena supruge i ostalih utjecajnih osoba poput Jerka Rošina od USKOK-ova pouzdanika Joška Kuzmanića, no na obranu to djeluje kao “hladan tuš”. S obzirom na aktualno suđenje optuženicima u aferi u Mastro na Županjskom sudu u Zagrebu (trajat će barem do kraja travnja) te da je branitelje osam optuženika Vlada već “optužila” da politizacijom slučaja odvlače pozornost od ključnih stvari, ta je premijerova izjava duboko uzdrmala redove obrane. Konsternirani su bili ovaj put i predstavnici optužbe. Posebno je pitanje i što o toj USKOK-ovoj dosad nepoznatoj aktivnosti na realciji s premijerom koja je čuvana kao državna tajna može misliti sudsko vijeće koje u sudnici zasad uspješno intervenira na pokušaje nezakonitog ispitivanja svjedoka s različitih strana. Odvjetnik Branko Šerić, branitelj prvooptuženog Josipa Matanovića, u povodu premijerove izjave dometnuo je sljedeće: “Ako je premijer rekao da je dao takvu dozvolu USKOK-u, zanima me onda tko je USKOK-ov pouzdanik, Joško Kuzmanić ili premijer Sanader?”. Zamjenica ravnatelja USKOK-a Ksenija Pavić, zastupnica optužbe koja po mnogima stručno vodi taj usijani predmet, bila je zatečena tom informacijom i u nevjerici od nje se ogradila jer o tome, kazala je, ništa ne zna. Pouzdan je to znak daljnjeg podizanja tenzija u predmetu u kojem optužba očekuje da će završiti osuđujućim presudama, i to visokim zatvorskim kaznama, a obrana od početka zastupa tezu da je u slučaju USKOK-ova pouzdanika riječ o nezakonitim dokazima jer smatraju da je Kuzmanić poticao na izvršenje kaznenih djela. Velika su očekivanja obiju strana usmjerena i na svjedočenje bivšeg predsjednika HFP-a Grge Ivezića, neposrednog šefa optuženih trojice bivših potpredsjenika HFP-a. Ivezić je u srijedu tek počeo svjedočiti, no zbog stotina pitanja obrane nije ni teoretski stigao odgovoriti na sve u jednom danu, pa će se njegovo svjedočenje nastaviti trodnevnim saslušanjem u veljači. No s Ivezićevim iskazom koji je ušao u zapisnik u srijedu su bile zadovoljne obje strane. Tužiteljica Pavić tvrdi da je on potvrdio zaključke USKOK-a iz optužnice, a branitelj Šerić smatra da Ivezićev iskaz pokazuje kako je o svim bitnim stvarima odlučivalo Vladino Povjerenstvo za upravljanje državnom imovinom, a ono, kao ni Upravni odbor HFP-a, nije mogao biti pod Matanovićevim utjecajem. Ivezić je pritom različito svjedočio o Kuzmaniću. Prvo je kazao kako je za Kuzmanića prvi put čuo iz medijskih napisa o akciji Maestro, a to se nije pokazalo točnim nakon pitanja obrane koja je predočila i dopis Kuzmanića. Riječ je o Kuzmanićevu dopisu s početka 2007., urudžbiranom u Fondu i naslovljenom na predsjednika Fonda, a na kojem stoji Ivezićevim rukopisom napisana uputa optuženom potpredsjedniku HFP-a Robertu Peši da stavi predmet ciglane Nin u obradu.

Činjenice

Ivezić na čelu
Grga Ivezić postao je predsjednik HFP-a u kolovozu 2005., za prve suradnike imenovao je Franju Jozića i Mariju Barbarić

Kontrola akata
Tražio je od njih da parafiraju svaki dokument upućen njemu, što mu je značilo da su provjerili formalno-pravne elemente

Ostale funkcije
Bio je tajnik Povjerenstva za upravljanje državnom imovinom i Središnjeg ureda za upravljanje državnom imovinom