Od jučer su hrvatski potrošači opskrbljivani i plinom iz sjevernog Jadrana, izravno s proizvodnih polja Ivana, Marica, Ika i Ida, na kojima je postavljeno 12 platformi. Naime, premijer dr. sc. Ivo Sanader, u pratnji čelnika Ine, jučer je na Terminalu Pula svečano pustio u rad plinovod Pula – Karlovac. Plinovod se sastoji od podmorskog, kopnenog i magistralnog dijela.

Vlastita proizvodnja
Podmorski dio plinovoda, dugačak 50 km, koji povezuje plinsko polje Ivana K s obalom, te kopneni dio od obale do Terminala Pula dugačak 10 km, INA je izgradila u posljednjih šest mjeseci te tako omogućila spajanje s magistralnim plinovodom od Pule do Karlovca. Jadranski plin osigurat će stabilnost opskrbe plina tijekom zimskih mjeseci i nadoknađivati neizbježan prirodni pad proizvodnje na kopnenim poljima, poglavito onima u Podravini. To zapravo znači da će INA sljedećih godina osigurati da Hrvatska i dalje više od 60 posto svojih potreba pokriva iz vlastite proizvodnje. Završetkom druge faze Projekta Sjeverni Jadran, što ga od 1996. zajednički ostvaruju INA i talijanski ENI, trenutačna proizvodnja plina iz podmorja – koja iznosi 4,35 milijuna kubika plina na dan – prvi put u INA-Naftaplinovoj povijesti veća je od kopnene proizvodnje. Samo u ovoj godini izgrađeno je čak osam platformi, pa ih je sada 12, povezanih s oko 300 kilometara plinovoda. Iako je sada u sjevernom Jadranu izrađeno 135 istražnih bušotina, istraživanja nisu završena. Osim toga, nova tehnološka rješenja omogućavaju istraživanje ležišta plina u vrlo tankim slojevima gdje se, prema mišljenju geologa, mogu očekivati nove zalihe ugljikovodika. Tako će se krajem ove godine puštanjem u rad trinaeste platforme, odnosno petog polja Katarina ući u treću, završnu fazu Projekta u koji su partneri, INA i ENI, dosad uložili više od 700 milijuna dolara. Do 2010. u sjevernom Jadranu, odnosno do završetka treće faze Projekta, izgradit će se nove proizvodne platforme, odnosno proizvodnji će se privesti polja Anamaria, Vesna i Ana. Tako bi na Jadranu bilo u funkciji 19 platformi (sedam više od trenutačnog stanja) što bi omogućilo značajan rast proizvodnje plina iz podmorja.

Lokalna infrastruktura
Puštajući u rad plinovod Pula – Karlovac, premijer nije krio oduševljenje srušenim rokovima njegove izgradnje, te najavio kako isti angažman očekuje i u drugoj fazi plinifikacije Hrvatske. – Sljedeći glavni projekt Povjerenstva za plinifikaciju biti će magistralni plinovod Bosiljevo – Split. Riječ je o 900 kilometara dugoj trasi koja se po današnjim planovima mora dovršiti do 2010. godine. Ipak, radovi na ovome plinovodu su nam svima dokazali kako se s pravom možemo nadati da će taj plinovod biti dovršen godinu ranije, odnosno 2009. – kazao je Sanader te najavio i veće zalaganje države s lokalnim vlastima u izgradnji lokalne infrastrukture, odnosno plinofikacije gradova Istre, a kasnije i Dalmacije.