Unatoč najavama kako je osnova nove fiskalne decentralizacije princip “porez na dobit državi, porez na dohodak lokalnoj samoupravi”, u izmjenama Zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave ostvaren je samo dio najava. Porez na dobit u cijelosti ide državi, ali porez na dohodak ne ostaje u cijelosti lokalcima, što je izazvalo žestoko negodovanje u Zagrebu koji bi po projekcijama novog zakona trebao izgubiti oko pola milijarde kuna prihoda. Izmjene predviđaju da umjesto dosadašnjih 34 posto poreza na dohodak, gradovima i općinama pripada 52 posto ili 18 posto više, županijama umjesto 10 posto ostaje 15 posto, a Zagrebu (županija i grad u jednom) umjesto 47 posto ostvarenog prihoda od dohodka ostaje 67 posto. Uz to se povećava udio općina, gradova i županija u tzv. decentraliziranim funkcijama (zdravstvo, vatrogasci, osnovno i srednje školstvo, socijalna skrb) u rasponu od 0,1 do 0,7 posto. Dosad se u proračune JLS-a koji su preuzeli navedene funkcije vraćalo 10,4 posto sredstava od poreza na dohodak, a po novome se vraća maksimalno 12 posto. Sredstva za poravnanje planirana su u iznosu od 21 posto. Iako se izmjenama u područjima od posebne državne skrbi uzima sav porez na dobit koje su ostvarile na njihovu području, predlaže se vraćanje cijelog tog iznosa kroz državne pomoći. U Ministarstvu financija navode kako će novi sustav pridonijeti ravnopravnom regionalnom razvoju, te da će gradovi veličine između 40 i 70 tisuća stanovnika ostvariti između 10 i 20 milijuna kuna prihoda. Unatoč velikom gubitku Zagreba, u ministarstvu smatraju kako im to neće biti prevelik udarac, te da će se prihodi kompenzirati razvojem gospodarstva. Osim Zagreba, gubitnici, u daleko manjem iznosu koji se ne navodi, još su i razvijeni gradovi Sv. Nedelja i Rovinj. U Zagrebu ne skrivaju ogorčenje i razočaranje vladnim prijedlogom jer se, primjerice, porez na dobit ove godine planirao u visini 1,447 milijarde kuna, a sljedeće i viši. Samo lani Zagreb je uprihodio 1,184 milijarde kuna od poreza na dobit od ukupno 1,779 milijardi koji su završili u općinskim, gradskim i županijskim proračunima.
Da je decentralizacija išla u smjeru 100 posto poreza na dobit državi, 100 posto poreza na dohodak lokalcima, Zagreb bi, zavisno od projekcija sljedeće godine bio na nuli ili čak ostvario od 100 do 200 milijuna kuna jer porez i prirez na dohodak u Zagrebu iznose skoro dvostruko više od prihoda poreza na dobit.“Neshvatljivo je da nas nisu kontaktirali kada se radio novi prijedlog zakona. Izmjene su jedna velika obmana Vlade jer pod krinkom da oni financiraju jednaki razvoj Hrvatske, to rade građani Zagreba. Zagreb, Rovinj i Sv. Nedjelja jedini ne uzimaju niti lipe od sredstava za poravnje, nego samo pune taj fond koji bi trebala puniti država od svojih prihoda. Ovakav prijedlog ne bih očekivao niti u vrijeme Tuđmana. Proračun Zagreba možda jeste velik, ali treba uzeti u obzir sve funkcije koje smo preuzeli na sebe, od zdravstva, školstva, socijalne skrb i vatrogastva. Neka Vladi bude jasno da u takvoj situaciji neće biti novca niti za za dogovorene zajedničke projekte, a vjerojatno ćemo morati smanjivati i socijalna prava. Vjerujem da novi prijedlog zakona neće proći u Saboru i mi bez obzira na njega idemo s prijedlogom proračuna za sljedeću godinu po postojećim osnovama” poručio je zagrebački pročelnik za financije Slavko Kojić. Zagrebački proračun konstantno raste i od 2000. godine kada je bio oko 2,5 milijarde kuna, danas bi Poglavarstvo trebalo usvojiti prijedlog za sljedeću godinu koji će iznositi sedam milijardi kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Slazem se sa Kojicem. Neka drzava izdvaja novac nerazvijenim regijama, jer ovo je blesavo. Ovako ce se taj zakon mjenjati svake cetri godine ovisno o tome ko je dobio izbore u Zagrebu. Lokalni prihodi bi trebali ici po istom modelu svima (naravno da li imas prirez je na lokalnoj vlasti da odluci). A drzava moze iz ostalih prihoda dalje novac usmjeriti onako kako misli da je posteno i adekvatno, odnsno u razvoj siromasnijih regija. Zagreb moze progutati pola milijarde manji proracun, i oni ce vrlo vjerovatno kao sto Kojic kaze srezati troskove koje bi drzava ionako trebala pokrivati (odnosno troskove koja drzava pokriva u drugim regijama – zdravstvo, skolstvo). Tako da je ovo pretakanje iz supljeg u prazno.
Do osamdesetih je čitava Hrvatska financirala Zagreb, mislim da je red da nakon 20 godina samostalnog razvoja Zagreb počne financirati ostatak Hrvatske i to ne samo zbog tog ‘ostatka’ već dijelom i zbog dobrobiti samog Zagreba. Zagreb nema razvijenu infrastrukturu niti za ovoliki broj stanovnika a daljnje povećanje bi vodilo u katastrofu. Izgradnja dotične infrastrukture je u najmanju ruku ekonomski neisplativa. Najjednostavnije rješenje je uzeti Zagrebu (pa i Splitu i Rijeci) dio kolača i učiniti druge gradove privlačnijima.
Da te sad vidimo mile, kad novci neće padat s neba. Hoćeš li i dalje obećavati nebuloze i tunele koje nitko ne želi osim tvoje bolesne ambicije za spomenikom samome sebi?
Uključite se u raspravu