Puno prije rata u Ukrajini počele su rasti cijene hrane. Najprije je to bilo onako puzajuće u lipama da bi se cijena pojedinih proizvoda udvostručile. Poskupjelo je sve od žitarica pa do mlijeka, mesa, voća povrća, jaja, piše Slobodna Dalmacija. Nije puno pomoglo ni snižavanje PDV-a na hranu, cijene su bez obzira na intervenciju države i dalje ostale previsoke.

Kada na tržištu poljoprivrednih proizvoda nema poremećaja malo tko se pita otkuda nam dolazi voće, povrće, mlijeko ili meso, ulje. Ali u uvjetima krize, zatvaranja granica i poremećaja robnih tokova opskrba stanovništva osnovnim živežnim namirnicama može se dovesti u pitanje. Europa danas strahuje od nestašica ulja. Pojedine zemlje, poput Španjolske i Njemačke, ograničavaju kupovinu ulja.

Zasijano više suncokreta

U Hrvatskoj takvog scenarija neće biti jer proizvodimo dovoljno suncokreta i uljarica za svoje potrebe i imamo dvije velike tvornice ulja. U Hrvatskoj se prošle godine suncokret sadio na više od 30 tisuća hektara na kojima je požnjeveno oko 120 tisuća tona sjemena suncokreta. Ovog proljeća zasijano je dvadeset posto površina više pa Hrvati ne trebaju strahovati za ulje.

TRGOVINA

Sve više trgovina uvodi ograničenja na kupnju ulja, evo kakva je situacija kod nas

Hrvatska je u proizvodnji suncokreta i suncokretova ulja samodostatna, dakle, domaća proizvodnja zadovoljava domaće potrebe što je za hrvatske prilike rijetkost jer ovisni smo o uvozu gotovo svih vrsta voća i povrća, premda imamo plodna polja i idealne uvijete za proizvodnju.

“Upravo na primjeru suncokreta vidimo koliko je u kriznim vremenima važno imati svoju proizvodnju i svoje sirovine”, ističe Matija Brlošić, poljoprivredni proizvođač i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti još samo dovoljno kukuruza, pšenice ječma, zobi, od voća mandarina, a od povrća kupus. Sve druge poljoprivredne kulture nisu dostatne za podmirenje rastućih potreba za hranom hrvatskog stanovništva zbog čega je uvoz voća i povrća, ali i mlijeka i mesa uvelike premašio domaću proizvodnju.

Sve poskupi da ′boli glava′

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kupus je jedino povrće kod kojeg u boljim proizvodnim godinama Hrvatska dostiže punu samodostatnost. Na oko dvije tisuće zasađenih hektara pod kupusnjačama ubere se oko tridesetak tisuća tona.

Nažalost, kupus je endemsko povrće u čijoj smo proizvodnji samodostatni. U Hrvatsku se uvozi uglavnom sve, sve od kruha do meda, mlijeka u prahu, sira, krumpira, češnjaka, govedine, sijena i slame pa kad se na tržištu dogode tektonski poremećaji Hrvatskoj ozbiljno zaprijeti nestašica hrane ili sve poskupi ′da boli glava′.

CIJENE LETE U NEBO

Ova namirnica u Hrvatskoj je poskupjela za čak 100% u samo godinu dana

Statistički gledano, Hrvatska u proizvodnji voća podmiruje 50 posto potreba, a u povrću 65 posto, dok se ostatak uvozi. Hrvatska bi trebala imati samodostatnost većine poljoprivrednih proizvoda jer postoje uvjeti za proizvodnju. Veliki problem za intenzivnu voćarsku proizvodnju je nepostojanje kapaciteta za skladištenje voća i povrća.

Na tržištu nemamo ni domaćih jabuka. Prošlogodišnji proljetni mrazevi učinili su svoje pa je urod bio minimalan.

Sadnja krumpira

Prošle jeseni u Hrvatskoj su proizvedene minimalne količine krumpira. Cijena mu je bila poprilično visoka, domaća skladišta su se ispraznila pa već sada smo ovisni o krumpiru iz uvoza, što je veliki apsurd jer naša kraška polja, Konavosko, Imotsko, Sinjsko leže u ledini, a krumpir može uspijevati, samo zemlju treba obraditi i krumpir zasaditi.

U rodnim godinama samodostatnost u proizvodnji krumpira u Hrvatskoj je oko 90 posto, a prosječno je godišnje uvezeno oko 34.000 tona krumpira, no prošla godina je bila ekstremno loša pa su i brojke nepovoljnije.

Enna Fruit

Uvoz jabuka neće ugroziti domaću proizvodnju, koje bude i za izvoz

Ništa nije bolje ni s proizvodnjom mlijeka.

Loši dani za hrvatske mljekare započeli su s uvođenjem povratne naknade od pedeset lipa na pet ambalažu, kada je u startu poskupjelo mlijeko u PVC boci. Zbog poskupljenja su ljudi odustajali od kupovine takvog mlijeka premda se zna da je upravo mlijeko u boci najkvalitetnije.

Kada je u pitanju kukuruz, Hrvatska je dvostruko samodostatna. Međutim, iako proizvodimo dva puta više nego što su nam potrebe, znatan dio sirovine odlazi u izvoz, najvećim dijelom u Italiju i Austriju, što nije dobro za domaću poljoprivredu jer se izvozi jeftina sirovina na kojoj drugi zarađuju dok su kod nas prerađivački kapaciteti mahom zatvoreni, uništeni, kao i stočarski sektor koji je u padu već dugi niz godina unatoč mjerama koje se poduzimaju za revitalizaciju stočarstva, pokazuje analiza stručnjaka Smartera, konzultantske kuće specijalizirane za poljoprivredu.