Kampanja je nastala kao reakcija na istraživanje tržišta rezanog duhana na koji nije plaćen porez, koje je prošle godine izradila agencija Ipsos Marketing za HUP. Istraživanje je tada pokazalo da potrošnja rezanog duhana na koji nije plaćen porez iznosi oko 1.000 tona godišnje što predstavlja gubitak prihoda državnog proračuna od oko 100 milijuna eura. Snažni porast ilegalnog tržišta rezanog duhana ne prati u jednakoj mjeri adekvatan razvoj predmetnog zakonodavnog okvira.

„HUP kontinuirano ukazuje na razmjere sive ekonomije i sudjeluje u prijedlozima mjera za suzbijanje ilegalnih aktivnosti koje čine nesagledivu financijsku štetu društvu, uništavaju radna mjesta i stvaraju nelojalnu konkurenciju poslodavcima koji pošteno rade i podmiruju svoje obveze. Financijska vrijednost nelegalnog poslovanja, neregistrirane djelatnosti, kao i područje neprijavljenog rada radnika Republike Hrvatske iznosi oko 30% BDP-a. Pridodajmo tome stotinu milijuna eura od potrošnje rezanog duhana na koji nije plaćen porez, a koji odlazi u džepove osoba ili skupina nerijetko povezanih s trgovinom ljudima, drogom ili pranjem novca. Medijskom kampanjom želimo skrenuti pozornost građanima i na takve aspekte kupovine rezanog duhana. Potrebna je bolja koordinacija djelovanja tijela nadležnih za suzbijanje sive ekonomije uz suradnju svih dionika društva i Hrvatska udruga poslodavaca stavlja na raspolaganje svoju pomoć i podršku“ – tom je prilikom izjavio Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Osim njegovog negativnog utjecaja na gospodarstvo, švercani duhan se do preprodavača prevozi i čuva u uvjetima koji uglavnom nisu poznati krajnjem potrošaču tog proizvoda.

„Osim što želimo da se potrošač zapita koliko uopće poznaje proizvod koji kupuje, odnosno kako se s takvim proizvodom postupa prije nego li on nađe put do krajnjeg korisnika, naša je namjera i potaknuti ga da razmisli o visokoj vjerojatnosti da upravo kupovina ilegalnog proizvoda, podržava druge kriminalne aktivnosti“, naglasila je Sanja Smoljak Katić, direktorica granskih udruga HUP-a.

Nositelj kampanje je Hrvatska udruga poslodavaca, međutim obzirom na izravnu povezanost s temom i porukom ove kampanje, Carinska uprava odlučila je podržati ovu kampanju.

„Tijekom 2014. godine carinski su službenici na cjelokupnom carinskom području Republike Hrvatske zaplijenili oko 26,3 tone duhana, dok je samo u prvom tromjesečju ove godine ukupna zapljena duhana iznosila čak 23,3 tone. Dakle, samo u prvom tromjesečju ove godine, ostvarena je gotovo jednaka količina zapljene kao čitave prošle godine“, izjavio je Zlatko Grabar, ravnatelj Carinske uprave. „Količina zaplijenjenog duhana ukazuje da smo na vrijeme prepoznali trend ovih nelegalnih radnji stoga sve aktivnosti koje provodimo zajedno s ostalim ministarstvima i u području nadzora i  u području definiranja nove legislative koja se odnosi na duhan, kao i aktivnosti vezane za podizanje svijesti građana o štetnosti ovog pojavnog oblika nezakonitih radnji koje provodimo s  HUP-om, imaju itekako opravdanu podlogu“, dodao je.

Kada je riječ o nepravilnostima koje su u pogledu nezakonite trgovine duhanom otkrili carinski službenici tijekom 2014. godine, većina je nepravilnosti, odnosno pokušaja nezakonite trgovine otkrivena unutar carinskog područja Republike Hrvatske (čak 67%). Također, vezano za zapljene na domaćem tržištu, prema podacima Carinske uprave, podrijetlo duhana najčešće je od domaćih proizvođača u Republici Hrvatskoj koji proizvedene viškove ne prijave sukladno propisima već ih ilegalno prodaju trgovcima za preprodaju na tržnicama ili za direktnu prodaju pojedincima.

Kampanja „Znate li dovoljno o švercanom duhanu?“ obuhvatit će komunikaciju putem billboarda i citylightova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te oglasa u tisku i radiju. Uz to, dio kampanje usmjeren je i na osvještavanje javnosti o utjecaju švercanog duhana na male trgovce, pri čemu će na pojedinim prodajnim mjestima biti moguće vidjeti i specijalizirane naljepnice kampanje s prilagođenim porukama.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?