Posao gradnje Supernove u Buzinu koji je dobio Dalekovod, dok Zagorje Tehnobeton tvrdi da ima još u siječnju sklopljen ugovor rijedak je primjer mogućnosti sklopljenog ugovora sa dvije tvrtke koje su se nadmetale za njega. Da stvari u vezi s tim nisu do kraja jasne, nakon objave Dalekovodova ugovora na Zagrebačkoj burzi otkriva primjerak ugovora (Poslovni dnevnik ima prvu i zadnju stranicu) koji je potpisao i pečatirao Tehnobeton.

Moguća kompenzacija
Naime, posljednja stranica, uz paraf u desnom donjem kutu, sadrži ipak i pečat tvrtke Afirmacija nekretnine koja za investitora m2 Supernovu razvija projekt u Buzinu. Najvažnije čega nema je potpis ovlaštene osobe, a to je Grgur Jolić, direktor Afirmacija nekretnine. No ne zna se je li i to stvarno stanje ili je na drugi način ugovor prihvaćen ili odbijen. Obje strane su za sada ukopale početne pozicije jer je u pitanju posao veći od 70 milijuna eura. Jolić tvrdi da nije potpisao ugovor i dodaje da zbog toga ugovor s Tehnobetonom nije sklopljen. No nije bio dostupan da komentira pitanje odakle na ugovoru pečat tvrtke koju on zastupa. Bunić je odbio pokazati ugovor i nije htio objasniti je li točno da je na ugovoru samo pečat, ali ne i potpis suprotne strane. Nije isključeno da Tehnobeton i Afirmacija nekretnine pregovaraju o mirnom rješenju i dogovaraju kompenzaciju. Naime, Tehnobeton je pregovarao s Afirmacija nekretninama i ostao bez posla. Već po toj osnovi investitor ima određen rizik zbog moguće tužbe Tehnobetona za naknadu štete.

Tko je stavio pečat
Riječ je o odredbi Zakona o obveznim odnosima (čl. 251) koja jamči to pravo pregovoraču pod uvjetom da bez osnovanog razloga druga strana prekine pregovore. No u slučaju parnice, jer smatra da ima sklopljen ugovor, Tehnobeton će morati dokazivati namjeru direktora Afirmacija nekretnine da je htio potpisati ugovor. Budući da Tehnobeton ima nedovoljno ovjeren ugovor, ako želi dokazivati da je ugovor bio sklopljen, čeka ga neizvjestan ishod. Scenariji mogu biti različiti: od toga da je pečat upotrijebio Jolić, a onda to znači da je njegova volja bila da se sklopi ugovor jer ne može reći da je stavio pečat u znak toga da ne želi sklopiti ugovor. Do toga da nije dao nalog da se upotrijebi pečat jer bi tada taj pečat bio beznačajan. No ukazivalo bi to onda da je netko treći potpuno neovlašteno raspolagao tuđim pečatom. Odvjetnik Mićo Ljubenko kaže da nije uobičajena situacija u kojoj postoji pečat, a nema potpisa. Dodaje da nijedan hrvatski propis izrijekom ne regulira obvezu stavljanja pečata u ime pravne osobe u znak prihvata prava i obveza.

Pravne činjenice

Ovlašten potpis stvara obvezu
Odvjetnik Mićo Ljubenko ističe da samo potpis zakonom ovlaštene osobe u ime pravne osobe već obvezuje tu pravnu osobu i bez pečata. “Kada postoji samo pečat, trebalo bi dokazivati tko je upotrijebio taj pečat i koja je bila njegova volja. Ako je zakonski zastupnik želio na taj način pokazati svoju volju da prihvati posao, teoretski bi se mogao i samo pečat smatrati prihvatom obveza”, kaže on.