Hrvatska lutrija, koja prolazi kroz proces restrukturiranja u okviru kojega provodi i optimizaciju broja zaposlenih, prošli mjesec zaključila je ugovor s agencijom za privremeno zapošljavanje.

Zaposlit će, kako nam je potvrđeno iz Lutrije, 79 radnika na poslovima prodavača u cijeloj Hrvatskoj, s tim da je taj broj okviran, a u konačnici će ovisiti o stvarnim potrebama. "S obzirom na predviđenu optimizaciju broja zaposlenih, usluge agencije za privremeno zapošljavanje će se koristiti minimalno i to samo tijekom trećeg kvartala, i to kao zamjena tijekom korištenja godišnjih odmora", pojašnjavaju iz Lutrije i dodaju kako se takva praksa angažiranja agencije koristi već nekoliko godina, od 2010., a trošak je ukalkuliran u godišnji plan poslovanja. Ove godine ugovor o angažiranju radnika agencije "težak" je 1,46 milijuna kuna. Kada se ne bi koristili tim modelom, u Lutriji kažu kako bi mogli samo zatvoriti prodajna mjesta, što bi im smanjilo prihode i izazvalo puno veće troškove od privremenog zapošljavanja.

Hrvatska lutrija nije i jedina iz javnog sektora koja poseže za ovim modelom zapošljavanja, no ovaj model fleksibilnog radnog odnosa idalje jako sporo zaživljava u Hrvatskoj, a najčešće za njim posežu privatne tvrtke, posebice one u vlasništvu stranih kompanija, naviknutih na ovaj model zapošljavanja u matičnim zemljama. Ipak, posljednjih godina bilježi se pomak u ovom specifičnom tržištu, posebice u povećanju broja agencija registriranih za obavljanje ove djelatnosti. Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 64 agencije za privremeno zapošljavanje. Godinu ranije taj broj bio je ispod 50. Prema prijavama agencija, kažu iz Ministarstva rada, u 2013. je bilo zaposleno 8056 radnika, a ustupani su u prosjeku na 398 sati. Upućeni u stanje na ovom tržištu samo povećanje broja agencija ne drže i pravim pokazateljem trendova. Velik broj novoosnovanih su jdoo-i, a osnivali su ih oni koji nisu znali čime bi se bavili te većina njih nema zaposlenih i djeluje lokalno. Tržište, kažu i sugovornici iz Ministarstva, i dalje drži nekoliko najvećih i najstarijih agencija: Electus DGS, Adecco i Dekra.

Preko njih se realizira dvije trećine poslova. Electus je lani prema podacima Poslovne.hr ostvario prihod od 70,4 milijuna kuna, dva milijuna više nego godinu ranije, a imao je 750 zaposlenih, dvjesto više nego prethodne godine. Promjene su još veće promotre li se rezultati iz ranijih godina. U slučaju Adecca lani je ostvaren jednak prihod kao u 2012., gotovo 63 milijuna kuna, s tim da je smanjen broj zaposlenih s 1689 na 755. Dekra je uprihodila nešto više od 64 milijuna kuna, a broj zaposlenih povećan je za njih 60-ak na 863, s time da je u 2009. taj broj bio 1000.    U Dekri ističu kako se najveći dio prihoda koje tvrtka ostvari raspodjeljuje na plaće, što je i specifikum te djelatnosti.

Bruto plaće koje dobivaju ustupljeni radnici inače odgovaraju plaći kod poslodavca korisnika, pa se tako za isto radno mjesto dobiva kod različitih poslodavaca različita plaća. Što se marži tiče, one su osjetno ispod prosječnih u EU, u kojoj se kreću od sedam do osam posto, a u Hrvatskoj su između dva i tri posto. No, kod nas je i broj ustupljenih radnika znatno ispod razine EU: posljednjih deset godina stoji na 0,3 posto ukupna broja zaposlenih, dok je u EU taj udjel, ovisno o zemlji, od 1,5 do 4 posto. Posebno je ovaj način zapošljavanja prisutan u Njemačkoj."Tržište ustupanja radnika u Hrvatskoj raste, ali ne velikom stopom, tek nekoliko posto godišnje. Uvjeti za brži napredak gospodarski su rast i veća potreba za radnom snagom", ističe Tomislav Hanžek, direktor Electusa.

Ono što u okolnostima gospodarske stagnacije obilježava hrvatsko tržište ustupanja zaposlenika, objašnjva, kraće je razdoblje ustupanja. U svim velikim agencijama ističu da primarno posluju s korisnicima iz privatnog sektora, tvrtkama poput HT-a, Vipneta, Coca-Cole i Agrokora. U Electusu ističu kako najviše surađuju s proizvodnim sektorom, čime, čini se, u Hrvatskoj odudaraju od prosjeka. Analiza Ministarstva rada pokazuje, naime, da među korisnicima prevladavaju uslužne djelatnosti, najviše trgovina, slijede radnici za turizam i za administrativno-tehničke poslove, od referenata do računovođa, dok su na ukupnoj razini manje zastupljeni korisnici iz proizvodnje.