Kao i svake godine, prosinac je mjesec u kojemu su primanja kućanstava ‘podebljana’ i prigodnim dodatnim nagradama, od božićnica pa do darova za djecu. Iako znatno malobrojniji, neki poslodavci uz redovnu plaću i blagdanske nagrade svojim zaposlenicima isplaćuju i dodatne nagrade i dodatke na ime za rezultate rada ili, kolokvijalno, 13. plaću.

U mnogim kompanijama božićnice i druge prigodne nagrade izdašnije su nego lani, dio ih je zadržao na prošlogodišnjoj razini, a prema medijskim anketiranjima rjeđi su slučajevi nižih iznosa novčanih isplata i/li bonova.

Neoporezivi stimulansi

I država kao poslodavac redovito osigurava proračunska sredstva i za božićnice. Kako doznajemo u Ministarstvu financija, zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama iz državnog proračuna za njih je ove godine izdvojeno 68 milijuna eura. To je istovjetno lanjskom iznosu, no zato su redovne plaće u državnim i javnim službama u prosjeku rasle više nego u privatnom sektoru.

Spomenuti iznos ne uključuje lokalne jedinice te poduzeća u državnom vlasništvu, ali iako za njih nema pouzdanih zbirnih podataka, izvjesno je da se s njima ukupno izdvojeni iznosi za isplate blagdanskih nagrada za zaposlenike u širem javnom sektoru povećavaju za još nekoliko desetaka milijuna eura.

Razne prigodne nagrade te one za rezultate rada čine i najveći dio ukupnih neoporezivih isplata kojima poslodavci tijekom godine stimuliraju svoje radnike. Prema podacima Porezne uprave na temelju tzv. JOPPD obrazaca, lani im je mimo plaća ukupno isplaćeno 2,64 milijarde eura kroz razne kategorije neoporezivih primitaka (do pripisanih limita). Od toga na navedene dvije kategorije otpada više od 1,64 milijarde, što je bilo za 16 posto ili gotovo 230 milijuna više nego godinu prije.

Za ovu godinu zasad su dostupni podaci za isplate u prvih devet mjeseci. U tom razdoblju ukupni su neoporezivi primici premašili 1,78 milijardi eura, od čega se gotovo milijarda eura odnosila na prigodne nagrade (uskrsnice, naknade za godišnji odmor i sl.) i one za radne rezultate (kroz dodatke uz mjesečne plaće).

Budući da su božićnice i druge blagdanske isplate te nagrade za radne rezultate potkraj godine ujedno i najmasovnije, realno je očekivati da će u zadnjem kvartalu one premašiti 650 milijuna, kao i da će s krajem godine ukupni neoporezivi primici redovne plaće podebljati za više od lanjskih 2,64 milijarde. To bi značilo da će rast ukupnih primanja zaposlenika u Hrvatskoj (i) ove godine biti i nešto veći od rasta prosječne plaće.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Plaće nominalno 10% veće

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku o plaćama, gotovo 1,52 milijuna zaposlenih u pravnim osobama, u prvih deset mjeseci u odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna neto plaća nominalno je povećana za 10,1, a realno za 6,2 posto. U bruto iskazu stope rasta u prosjeku su i nešto veće (10,8 i 6,8 posto).

Uspoređuju li se samo listopad ove i prošle godine, podaci državnih statističara upućuju na već neko vrijeme prisutan trend usporavanja rasta. U isplatama za listopad prosječna neto plaća iznosila je 1470 eura ili oko 130 eura više nego lani, što predstavlja nominalno povećanje za 9,7 posto, a realno 5,9 posto.

Prosječnu neto plaću u Hrvatskoj zapravo ima nešto više od trećine zaposlenih u pravnim osobama, dok medijalna plaća pokazuje da je polovica zaposlenih u listopadu imala više od 1281 eura neto, a druga polovica manje od toga. Četvrtina zaposlenih, pak, još uvijek nema tisuću eura neto plaće.