Skupština Hrvatske obrtničke komore raspisala je izbore za novo mandatno razdoblje od 2007. do 2011. godine, koji bi trebali biti okončani do 28. siječnja, kada će se održati konstituirajuća sjednica nove Skupštine. Tada će, naime, biti imenovani i novi predsjednik HOK-a, te Upravni i Nadzorni odbor. Izbori za tijela komorskog sustava, inače, traju već od listopada. Ove godine izbori se odvijaju po novim propisima koji predviđaju jedinstvene rokove za provedbu izbora u 116 udruženja obrtnika i 20 pokrajinskih komora. Ta faza izbora već je završena pa je, primjerice, na razini POK-ova uglavnom produžen mandat dosadašnjim predsjednicima, a imenovana su tek trojica novih, i to Boris Vukelić u Primorsko-goranskoj, Vladimir Habek u Varaždinskoj, te Ivan Bulić u Požeško-slavonskoj županiji. Novina ovogodišnjih izbora u obrtničkom komorskom sustavu je i što ne može biti biran obrtnik čiji je obrt bio u mirovanju dulje od šest mjeseci, s izuzetkom onih čiji je rad sezonski, a kandidati moraju po statutu imati uredne odnose prema komorskom proračunu, a ne smije biti ni kažnjavan od Suda časti zabranom obnašanja dužnosti u komorskim tijelima.

Bez službenih kandidata
Tako je iz izbora izbačen najljući protivnik aktualnog vodstva HOK-a Ivan Petko, lani smijenjeni šef obrtničke komore Zagreb, kojemu je nedavno Sud časti izrekao takvu mjeru zabrane na rok od četiri godine. No aktualni šef HOK Stjepan Šafran, kojemu inače završava drugi predsjednički mandat, imat će jaku konkurenciju na izborima za tu funkciju za iduće četverogodišnje razdoblje. Još nema službenih kandidatura, one će uslijediti kroz sljedećih nekoliko dana, kada se o tome usuglase POK-ovi i udruženja, no neslužbeno se među obrtnicima već govori kako će se za predsjedničko mjesto boriti Mato Topić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb, koji je na tom mjestu naslijedio Petka, Željko Vrbanus, predsjednik Sisačko-moslavačke obrtničke komore, te Ivan Klarić, predsjednik Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije. Svi oni, međutim, još tvrde kako nisu sigurni da će se natjecati za mjesto predsjednika HOK-a, odnosno kažu da će o tome tek odlučiti. Klarić je svoju kandidaturu inače najavio još lani, za vrijeme slučaja Petko, no, čini se, sklon je povući se iz utrke i podržati nekog od kandidata. Stjepan Šafran, pak, ima mogućnost ponovnog natjecanja za tu funkciju budući da to dopušta Statut HOK-a, koji nije ograničio broj mandata. Doduše, u jeku “slučaja Petko”, kada je Petko s dijelom skupštinara koji su ga podržavali, tražio da se ograniči broj predsjedničkih mandata na dva, što Skupština na koncu nije prihvatila, sam Šafran komentirao je kako se nema namjeru više kandidirati, te kako će se posvetiti svom poslu. No mogućnost nove kandidature je, kako i sam kaže, otvorena, a o tome će se, kazao je za Poslovni dnevnik, izjasniti nakon Nove godine.

Rastrošni Petko
Kroz lanjski sukob s rastrošnim Petkom na površinu je isplivalo i nezadovoljstvo dijela područnih komora funkcioniranjem komorskog sustava. Njihova kritika svodila se na optužbe aktualnog vodstva da je centraliziralo komorski sustav, te su uz veće ovlasti županijskim komorama i udruženjima tražili i promjene statuta HOK kojim bi se smanjilo ovlasti predsjednika Komore. Zahtjeve za decentralizaciju komorskog sustava zasigurno je osnažila i činjenica da su u posljednje dvije godine značajno poboljšala naplata komorskih doprinosa. Šafran je takve optužbe odlučno demantirao tvrdeći kako on i nadležna komorska tijela samo žele namjensko i odgovorno trošenje sredstava obrtnika, a slučaj Petko po njemu bio je samo jedan u nizu u kojemu je vodstvo HOK moralo intervenirati zbog nesavjesnog ponašanja čelnika. Prethodno se sličan rasplet dogodio u Splitu, Šibeniku i Rijeci. U pravilu se u HOK-u predsjednika bira uz jako lobiranje i uglavnom tek u drugom krugu tajnog glasovanja skupštinara, a sudeći po tonovima koji su prethodili u predizbornoj godini, ovi izbori biti će napeti jer osim o novom vodstvu, odlučivat će se i o samoj koncepciji upravljanja komorom.