Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim planira ukupne prihode u iznosu od 145,1 milijardu kuna i ukupne rashode u iznosu od 147,3 milijarde kuna, a u proceduru je uputila i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna.
Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.
Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za pet posto odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu.
Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.
Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za pet posto odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu.
S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a.
No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Po njegovim riječima, prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.
Vlada je Saboru predložila i rebalans ovogodišnjeg proračuna, kojim se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi kuna, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde kuna odnosno sa 140,3 milijarde kuna na 139 milijardi kuna.
Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene – 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine – 849,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku – 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi za (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) – 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni – 41 milijun kuna te sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu – 122 milijuna kuna.
Najznačajnija smanjenja se pak odnose na uštede na kamatama – 796,9 milijuna kuna i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja – 151 milijun kuna .
Ključna poruka je da ukupna rashodna strana iz općih izvora se ne probija unatoč pritiscima na povećanje rashoda, istaknuo je Marić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Fuj
Efekt istambulske konvencije: povećanje proračuna ureda za udruge vlade RH s 94,2 mil 2018 na 185,7 mil 2019 i na 319,7 mil 2020…. Hvala!
Uključite se u raspravu