Hrvatski sabor sutra će zasjedanje nastaviti raspravom o prijedlogu novoga zakona o poljoprivrednom zemljištu u prvom čitanju, kojim Vlada namjerava zabraniti prodaju tog zemljišta te stati na kraj neadekvatnom korištenju zemljišta i nedisciplini u njegovoj prenamjeni.

Po važećem zakonu o davanju u zakup i prodaji poljoprivrednog zemljišta odlučivale su jedinice lokalne samouprave na temelju programa s kojima se suglasilo Ministarstvo poljoprivrede.

Novi zakon, pak, predviđa ukidanje tih programa te zabranu prodaje zemljišta, a o davanju u zakup odlučivala bi Agencija za poljoprivredno zemljište.

Prihvati li Sabor predloženi zakon, u Hrvatskoj će se ubuduće moći prodavati isključivo privatno zemljište, no ni to zemljište u idućih sedam godina neće moći kupovati stranci, budući da je takav moratorij ispregovaran s Europskom unijom.

Državno poljoprivredno zemljište i ribnjaci davali bi se u zakup na 50 godina, a zakon predlaže i redoslijed prava prvenstva na zakup, pri čemu bi 60 od 100 bodova nosio gospodarski program zakupca, 20 bodova ostvarivalo bi se na temelju dosadašnjeg posjeda, a 20 bodova nosila bi visina zakupnine.

Polovica novca od zakupa išla bi u državni, a polovica u proračun jedinica lokalne samouprave.

Vlada predlaže i desetorostruko povećanje jednokratnih naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, čime se želi stati na kraj malverzacijama s prenamjenom zemljišta u gradovima i općinama koje su već sada utvrdile prevelik broj građevinskih i poslovnih zona.

Za poljoprivredno zemljište izvan građevinske zone koje se prenamijeni u građevinsko plaćala bi se naknada u visini od 25 posto tržišne cijene zemljišta unutar građevinskog područja, a ako je riječ o visoko kvalitetnom zemljištu, ta će naknada iznositi 50 posto cijene zemljišta.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Ako je riječ o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta koje se već nalazi unutar građevinske zone, ta će naknada iznositi 2,5 posto tržišne cijene zemljišta u građevinskoj zoni, a ako je riječ o visokovrijednom zemljištu, pet posto cijene.

Novac prikupljen takvim naknadama dijelit će država (70 posto) i jedinice lokalne samouprave (30 posto).

Organizacije poljoprivrednika uglavnom oštro kritiziraju predloženi zakon, zamjerajući Vladi da želi seoska gospodarstva izbaciti iz utrke za zakup državnog zemljišta te pogodovati trgovačkim društvima.

Protive se najavi da bi umjesto općina i gradova o zakupu zemljišta odlučivala Agencija za poljoprivredno zemljište, što će, upozoravaju, omogućiti manipulaciju zemljištem.