Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković jučer je izvijestio Vladu da je njegovo ministarstvo sudjelovalo u iniciranju uspostave željezničkog teretnog koridora Alpe-zapadni Balkan zajedno s resornim ministarstvima Austrije, Bugarske, Slovenije i Srbije.

U studenome prošle godine u Zagrebu je njegovo ministarstvo stavilo potpis na zajedničko pismo namjere za novi, deseti koridor, koje je upućeno Europskoj komisiji, iz koje se još čeka odgovor. Na projektu radilo nekoliko godina, a ljetos su upravitelji infrastrukture iz ovih pet zemalja (ÖBB-Infrastruktur iz Austrije, bugarski NRIC, HŽ Infrastruktura, Infrastruktura železnice Srbije i Slovenske železnice-Infrastruktura) dali zeleno svjetlo za novi koridor, te u konzultacijama sa željezničkim prijevoznicima dobili pismenu potporu njih 20.

U argumentima za koridor, uz gospodarske efekte, navodi se i to što predložena trasa integrira Srbiju kao kandidatkinju za članstvo u EU, te stvara  temelj za bolju povezanost s Turskom budući da trasa dolazi do Svilengrada na bugarsko-turskoj granici. Novije studije, navodi se u obrazloženju projekta, potvrđuju potrebu za nadoknadom u pogledu standarda prijevozne infrastrukture u regiji zapadnog Balkana, pri čemu poboljšanja trebalo usmjeriti na postojeću infrastrukturu, koju se nedovoljno koristi.

Razvoj željezničkog prijevoza robe po ocjeni predlagatelja ne ograničava nedostatak kapaciteta, što bi inače bilo financijsko opterećenje za realizaciju, nego problem predstavlja lošee stanje infrastrukture, koja je nedovoljno održavana.  Novi koridor konkurirao bi postojećem koridoru Bliski Istok/Istočni Mediteran, uspostavljenom 2013. i Rajnsko-dunavskom koji će biti uspostavljen 2020., a nudio bi kraću trasu od njihove jer je udaljenost između Linza u Austriji i Svilengrada 1580 kilometara, dok je ista relacija preko spomenutih koridora 1750 kilometara.

Odlične predispozicije za ovaj koridor čini i dobra postojeća povezanost s drugim oblicima prijevozne infrastrukture – cestovnim, te morskim i riječnim lukama. Ministar Butković kaže kako bi, nakon što se dobije suglasnost Komisije, koridor uspostavio u fazama, s ciljem da članice EU uspostavu obave u roku od dvije godine, a u Srbiji po stjecanju pravnih temelja. Za projekt se u slučaju odobrenja EK računa na sufinanciranje iz EU-fondova. S obzirom na to da se radi tek o uspostavi koridora, Iz Ministarstva kažu kako u ovom trenutku nije moguće dati procjene financijske vrijednosti projekta, budući da je za sada riječ tek o inicijativi i svojevrsnom okviru za djelovanje. "Države koje sudjeluju u uspostavi koridora pokušat će daljnjim inicijativama omogućiti da ovaj koridor postane koridor osnovne mreže, no sama revizija navedenog neće biti moguća prije 2023. godine", navode u odgovoru na upit Poslovnog dnevnika. Dodaju i da je od Europske komisije udruženje 'Koridor 10 +', dobilo tehničku pomoć u vrijednosti od 1 milijuna kuna s kojima će se financirati izradu potrebnih studija u okviru projekta uspostave koridora.