Gotovo 30 posto ukupne potrošnje energije otpada na promet, a najviše energije trebaju, zbog svoje brojnosti, osobni automobili, 40 posto, i kamioni, 30 posto, dok na sva ostala prijevozna sredstva otpada tek 30 posto. Kako je većina prometa danas pogonjena naftom i benzinom, jasno je kolika je to prijetnja za zdrav okoliš.

Iako se u novije vrijeme puno ulaže i nade polaže na električna vozila, kad su u pitanju kamioni onda je ta tehnologija još nedovoljna zbog snage motora i autonomnosti vozila.

Odobravaju i 'zeleni'

No, zato je tu jedan tradicionalni energent koji se često navodi i kao ekološki, a čak i najzagriženiji zagovornici zelene energije ga smatraju prijelaznim rješenjem i energentom koji će omogućiti prijelaz s ugljične energetske paradigme na onu zelenu i obnovljivu – naravno radi se o plinu.

To je bio i razlog da se jučer u Zagrebu zaustavi ‘reli’ Blue Corridor 2019 kojim najveća plinska kompanija na svijetu, ruski Gazprom, već 11 godina promovira upotrebu plina u vozilima, primarno teretnima. 
 Karavana od desetak automobila i kamiona je svoj put započela u Istanbulu u Turskoj, a preko Beograda, Zagreba, Ljubljane, Milana, Bruxellesa, Beča, Zwickaua, Berlina će završiti u njemačkom Greifswaldu. Ova, 5200 km duga ruta, povezat će na simboličan način dva ruska naftovoda, Turski tok i Sjeverni tok 2.

Na prigodnoj svečanosti u Zagrebu, koja se u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin održala kao stručna konferencija u zgradi Ine, istaknuto je da se u Europi nalazi flota od oko dva milijuna vozila na prirodni stlačeni (CNG) ili ukapljeni (LNG) plin, a od čega njih milijun u Italiji. Ova brojka uključuje i oko 16 tisuća autobusa na CNG, od čega njih 80-ak i zagrebačkog ZET-a, 10 tisuća kamiona na CNG te još njih 4000 na LNG.

Koliko je Europa još ‘nerazvijena’ po pitanju uporabe plina kao pogonskog goriva u vozilima, dovoljno govori brojka da iza Italije s više od milijun plinskih vozila, na drugom mjestu je Rusija s 230 tisuća plinaša, Njemačka stotinjak tisuća, a Bugarska 70-ak tisuća. 
Ozbiljnu brojku još bilježi Švedska s 55 tisuća te Ukrajina i Češka s po 20-ak tisuća, a svi ostali imaju znatno manje vozila na plin.

Utjecaj cijene

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Hrvatska prema ovoj statistici ima 318 vozila na CNG ili LNG. Kako je pojasnio Detlef Weßling, konzultant njemačke tvrtke Uniper Global Commodities, najveći problem jačoj prisutnosti plinskih tegljača u Europi je mali broj modela i nedostatak infrastrukture.

“Trenutačno imamo samo tri proizvođača kamiona CNG/LNG s po jednim modelom – Iveco, Scania i Volvo. Iako su dugoročno isplativiji, takvi kamioni su zbog tehnologije motora skuplji od standardnih.

Zbog toga je nužno da država uskoči sa subvencijama – u Njemačkoj je odvojeno 10 milijuna eura poticaja logističkim tvrtkama za ovu godinu, a maksimalno 12 tisuća eura po kamionu”, kazao je Weßling.

Na penetraciju ove tehnologije utječe i maloprodajna cijena plina, a koja je u Rusiji u proteklih godinu dana bila prosječno 0,24 eura za kg, u Hrvatskoj 1,34 euro, a u Danskoj, Norveško i Švedskoj doseže i 1,87 euro za kilogram.