Cilj je tih poreznih izmjena, kako je istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac prilikom njihova predstavljanja, prebaciti porezno opterećenje s rada na druge izvore gospodarske snage, na oporezivanje nekretnina. Također, promjene se uvode radi stabilizacije tržišta nekretnina u zemlji te poticanja dugoročnog najma

Porez na nekretnine zamijenit će postojeći porez na kuće za odmor, a pritom je Vlada propisala raspon stopa poreza od 0,6 do 8 eura po četvornome metru, dok će točnu visinu porezne stope određivati jedinice lokalne samouprave (JLS). Taj porez plaćat će i pravne i fizičke osobe za nekretnine koje se ne koriste, kao i banke i tvrtke i država. 

Porezne izmjene

Novi će porez biti sličan dosadašnjem, samo skuplji. Prve naplate stižu na proljeće

Pribičević i Huić

‘Brojka o 600 tisuća praznih stanova je izmišljena’

Porez na nekretnine neće plaćati oni vlasnici nekretnine koji je koriste za stalno stanovanje, kao ni za nekretninu u kojoj živi netko iz obitelji, ni za one koje su u dugotrajnom najmu (najmanje 10 mjeseci u godini ). Od poreza će biti oslobođene i derutne, neuseljive nekretnine te nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti, a oslobođenje od obveze plaćanja tog poreza će se moći dobiti i prema socijalnim kriterijima.
Od plaćanja novog poreza na nekretnine bit će oslobođeni i “domaćini”, osobe koje malo turističko iznajmljivanje imaju kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja. 

Baza za naplatu novog poreza bit će evidencija po kojoj se obračunava i plaća komunalna naknada, koja će se i dalje naplaćivati. Sve će lokalne jedinice do kraja veljače 2025. godine donijeti odluke o oporezivanju nekretnina na svom području, po zonama i pripadajućim poreznim stopama. 

Raste paušalni porez

Kod turističkog najma, od početka 2025. raste paušalni porez, koji je dosad iznosio po krevetu od 19,91 eura do 199,08 eura. Njegova visina ovisit će o turističkoj razvijenosti općine ili grada, a kretat će se u rasponu od 20 do 300 eura po krevetu. 

Tako će oni koji se bave turističkim najmom u najrazvijenijim općinama plaćati paušalni porez po krevetu godišnje u rasponu od 100 i 300 eura, oni u drugoj skupini razvijenosti od 70 do 200 eura, u trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Promjene u porezu na dohodak

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Od 2025. godine osobni odbitak pri obračunu plaće povećava se sa 560 na 600 eura. Uz to, proporcionalno će se povećati iznosi za uzdržavane članove i osobe s invaliditetom. Pa će tako za 1. dijete mjesečni odbitak biti 300 eura, za 2. dijete 420 eura, za 3. dijete 600 eura, za 4. dijete 840 eura itd. Za uzdržavane članove uže obitelji i bivšeg bračnog druga za kojeg se plaća alimentacija odbitak u ovoj godini iznosi 300 eura, a osobni odbitak za invalidnost od 180 do 600 eura, ovisno o stupnju invalidnosti.

Ujedno, smanjuje se maksimalna visina niže i više stope poreza na dohodak, pri čemu JLS donosi odluku o visini stope. Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Zagreb 33 posto. Pritom donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto. 

Također, od ove godine povećan je prag za primjenu više stope poreza na dohodak od 30 posto s godišnjeg primitka od 50.400 na 60.000 eura. Za male poduzetnike, pak, bitno je da se prag za ulazak u sustav PDV-a povećava sa 40.000 na 60.000 eura, što je 50 posto više nego dosad.

U 2025. povećavaju se iznosi neoporezivih primitaka za otprilike sedam posto. Tako će isplate nagrada za radne rezultate biti neoporezive do 1.200 eura, otpremnine za odlazak u mirovinu do 1.500 eura, stipendije za učenike i studente do 600 eura te naknade za odvojeni život do 300 eura.

Mjere za mlade

Iseljeni hrvatski državljani koji se planiraju vratiti, pak, bit će oslobođeni plaćanja poreza na dohodak pet godina, uz uvjet da su u inozemstvu boravili neprekidno najmanje dvije godine. 

Mladi će i dalje ostvarivati pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak do 25 godina u potpunosti, a od 26 do 30 godina djelomično, tj. 50 posto. No, za poslodavce se ukida oslobođenje od plaćanja zdravstvenog osiguranja za mlade radnike od pet godina, pri čemu oni poslodavci koji već koriste tu olakšicu mogu je isskoristiti do istega petogodišnjeg roka. 

Poreza se tiču i potpore za mlade do 45 godina pri kupovini prve stambene nekretnine, predviđene prijedlogom Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine, koji je jučer upućen u javno savjetovanje. Tako bi od 1. siječnja ove godine bio osiguran povrat plaćenog poreza na promet nekretninama, koji trenutno iznosi tri posto od tržišne vrijednosti nekretnine. Kada je, pak, riječ o kupnji novogradnje, za prvu nekretninu mladi će imati pravo na povrat 50 posto plaćenog poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Pritom, pravilnikom će se odrediti i ostali kriteriji za ostvarenje prava, poput određene kvadrature stambene jedinice po članu kućanstva, primjerice povrat iznosa do određene kvadrature, ako je stambena jedinica veća od propisanog po članu kućanstva, zatim maksimalne cijene stambene jedinice koja je predmet povrata, obveze prijave prebivališta u stambenoj jedinici itd., izvijestilo je jučer Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Rastu naknade za nezaposlenost i minimalna plaća

Prema izmjenama Zakona o tržištu rada, naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže se s 30 na 35 posto osnovice. 

Nezaposleni uključeni u obrazovanje, pak, moći će koristiti naknadu za nezaposlene ako im je ona povoljnija od naknade za sudjelovanje u obrazovanju koju nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također, naknada za nezaposlene neće se smanjivati zbog inkluzivnog dodatka.

Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći, minimalna bruto plaća, pak, od 1. siječnja 2025. raste za 15,5 posto, na 970 eura.